Možemo samo kukati, to nam je jedino ostalo, komentirali su građani s kojima smo razgovarali o promjeni kupovnih navika uslijed poskupljenja.
„Počeo sam štedjeti na onome na čemu mogu, teško je, ali živa glava”, kazao je Vinkovčanin kojeg smo sreli pred trgovačkim centrom.
Prijepodne, u nabavci su većinom umirovljenici u čijim se košarama odnosno kolicima nađu tek osnovne namirnice i to po akcijskim cijenama, primjećujemo. Tako se iz trgovine izlazi s litrom ulja ili paketom najjeftinijeg trajnog mlijeka.
Trgovački centri opskrbljeni su jednako kao prije krize, no kupovna moć daleko je od tih vremena. Bira se osnovno, na akcijama, reducira se potrošnja. Usprkos troškovima, mirovine i plaće nisu rasle, a kako rijetki stanovnici hrvatskoga Istoka imaju plaću u skladu s hrvatskim prosjekom, tako je i situacija sve ozbiljnija.
Nezadovoljstvo ljudi najčešće iskazuju uslijed egzistencijalnih problema pa prevladava apatija kada su ovakve teme na stolu. Neki od sugovornika reći će kako su i prije živjeli skromno i samački, bez pretjerane rastrošnosti, pa osim režijskih troškova za koje očekuju da će rasti na proljeće, nemaju teret velikih briga. Drugi pak poskupljenja nazivaju besramnim.
„U svakom slučaju, moramo voditi računa. I supruga i ja smo u umirovljenici. Međutim, ne možemo se posebno požaliti na mirovine, relativno su pristojne, ali poskupljenje se apsolutno odrazilo i počeli smo zaista maksimalno racionalizirati. Neumjesno je poskupljenje i mislim da je većina trgovaca neopravdano podigla cijene i da ne kažem dovest će nas na prosjački štap”, kaže Vinkovčanin Matej Grigić.
„Štedim na svemu. Nisam ni umirovljenik jer sam iz Bosne došao za vrijeme rata pa nemam pravo, a kako se preživljava, ne pitajte, svakako se snalazimo. Teško da vidim kraj ovome, dolazi sve gore vrijeme,” komentira Ilija Jurić.
„Morali smo smanjiti troškove u kućanstvu. Što se tiče prehrane, kupujemo samo najnužnije, od slatkiša isto baš kad se djeca jako požele. Smanjila sam čak i količine praška za rublje, stavljam manje nego do sada, omekšivać također, pratimo i kupujemo sve na akcijama. Nekada smo znali izvesti se u grad na kavu, ali ni to više često, možda dva puta mjesečno. Teže se živi, primanja su ista, a cijene trostruko skuplje”, iskreno će Andrea Kockarević iz Ivankova koju smo zatekli po završetku nabavke.
Istraživanja agencije Promo Plus u Hrvatskoj potvrđuju kako je većina hrvatskih građana, njih gotovo 60 posto, u krizi izazvanoj inflacijom, ratom u Ukrajini i energetskom krizom, zadržala prehrambene navike, a najveće promjene dogodile su se pri kupnji odjeće, obuće, nakita, darova, putovanjima.
Iako hrana zauzima gotovo 40% obiteljskog kućnog budžeta za sada se još uvijek na nju najviše troši, složili su se naši sugovornici, istaknuvši kako se jesti mora, ali se ne mora bacati. Pa što se ne pojede danas, ostaje za sutra, primjerice.
Ključna je percepcija građana da hrana poskupljuje gotovo svakodnevno, no istraživanje kaže da gotovo 60 posto kupuje iste namirnice kao i prije.
“Zadržavanje prehrambenih navika kompenzacija je za sve ono čega smo se drugdje odrekli”, komentira rezultate istraživanja psihologinja Mirjana Nazor. Odjeća je danas jeftinija od hrane, a izbor u online trgovinama je ogroman. Tomu svjedoče sezonske rasprodaje pa i ovogodišnji Black Friday tjedan prihvatljiv sa sniženjima do 80%. Ona s 10 i 20% nižim cijenama kupci s pravom ismijavanju i izbjegavaju jer to nema veze s popustima kakvi se očekuju za tradicionalno posljednji petak u studenom. Već ovog ljeta odustajalo se i od godišnjih odmora, a većina je birala jeftinije destinacije ili posjet rodbini.
Promjena kupovnih navika očekuje se i u prosincu jer je 44,3 posto anketiranih najavilo manju kupnju blagdanskih darova, ali i općenito.
