Na zagrebačkom Sveučilištu i ove godine studij ekonomije i prava nude najviše upisnih mjesta, iako upisne kvote ne odgovaraju u potpunosti interesima novih generacija, a ni potrebama tržišta. Maturanti koji planiraju upisati neki od navedenih fakulteta imat će na raspolaganju 2445 mjesta na ekonomiji, te dodatnih 765 mjesta na Preddiplomskom stručnom studiju Poslovna ekonomija, dok će od 14.097 budućih studenata koji će u akademskoj 2021./2022. godini započeti s visokim obrazovanjem, njih 1.173 imati priliku upisati Pravni fakultet. Filozofski fakultet se nalazi na trećem mjestu po upisnim kvotama, za novu akademsku godinu osigurao je 1.106 mjesta, prenosi Večernji list.
Suprotno ponudi upisnih mjesta, u posljednje četiri godine budući studenti najviše su zainteresirani za logopediju, psihologiju, kriminalistiku, fizioterapiju, sestrinstvo i radiološku terapiju. U prosjeku se četvero studenata bori za jedno upisno mjesto na tim smjerovima, a zagrebačko Sveučilište ne podiže upisne kvote iako one zaostaju za potrebama na tržištu rada. Naime, ove je godine na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu smanjen broj upisnih kvota s prošlogodišnjih 214 na 154, s tim da je na logopediji kao i lani ponuđeno 50 upisnih mjesta, iako se prošle godine za jedno mjesto borilo čak osmero maturanata kojima je logopedija bila prvi izbor.
No, nije sve tako crno. Ima i fakulteta koji se mogu pohvaliti povećanom upisnom kvotom za ovu godinu. Jedan od njih je Akademija dramskih umjetnosti koju će ove godine moći upisati 30tak studenata više nego lani, iako se za glumački smjer nije ništa promijenilo – i ove godine će taj smjer upisati 12 studenata. Osim Akademije, na Hrvatskim je studijima također povećana upisna kvota – 21 student više nego lani.
Činjenica je da se srednjoškolci s najboljim prosječnim ocjenama iz srednje škole, oni čiji prosjek ocjena prelazi 4.72, bore svim snagama za upis farmacije, logopedije, psihologije, temeljnih medicinskih znanosti, biologije i dentalne medicine, a ako se ne uspiju upisati na željeni fakultet i dalje u većini slučajeva ne biraju ekonomiju i pravo za „drugi izbor”, iako ti fakulteti već desetljećima zauzimaju najviše upisnih kvota.
Sreća u nesreći jest da ti najbolji, koji ujedno diktiraju trendove u izbornim predmetima na državnoj maturi, imaju na raspolaganju po 700 upisnih mjesta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Prirodoslovno – matematičkom te Fakultetu informatike i organizacije na kojima mogu steći željeno znanje kojim će konkurirati vršnjacima u drugim Europskim zemljama.
