30. kolovoza obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. U sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile diljem Hrvatske položeni su vijenci i upaljene svijeće.
Međunarodni dan nestalih osoba u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2002. godine, a od 2020. godine 30. kolovoza proglašen je i spomendanom te je prvi put obilježen i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Prigoda je to da se s posebnim pijetetom prisjetimo svih nestalih osoba i iskažemo podršku obiteljima koje nisu ostvarile svoje temeljno humanitarno pravo – doznale istinu o sudbinu svojih članova obitelji. Iza svake nestale osobe stoji neizreciva tuga i bol obitelji koje ustrajno traže odgovor – gdje su njihovi najmiliji?
Ratna zbivanja ostavila su za sobom na tisuće nestalih osoba. Naporima nadležnih tijela RH do sada je riješena sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1458 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 400 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1858 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata, podaci su Ministarstva hrvatskih branitelja.
Ove godine središnji skup obilježavanja održan je u Glini u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rada Hrvatske i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako će Ministarstvo branitelja uz čvrstu potporu Vlade i dalje ustrajati na rješavanju pitanja nestalih. To je naša obveza i izraz dubokog poštovanja prema njihovoj žrtvi, prema patnjama njihovih obitelji, ali i prema hrvatskom društvu u cjelini, a samo društvo koje poštuje svoje žrtve i svoju prošlost može na dobrim temeljima graditi svoju budućnost.
“Danas odajemo priznanje vama, obiteljima s kojima se duboko suosjećamo. Pažljivo smo slušali i čuli vaše poruke. I nakon brojnih ratnih trauma, vi s nestrpljenjem očekujete istinu o sudbini vaše djece, braće, roditelja i supružnika. Sama činjenica da smo se 26 godina od završetka rata okupili ovim povodom ukazuje na svu težinu i složenost pitanja nestalih osoba i na njegovu nedovršenost. Nažalost tako je nakon mnogih ratova i sukoba, tako je i nakon Domovinskog rata. To ukazuje i na našu ustrajnost da riješimo problem”, istaknuo je premijer.
Napomenuo je kako je važno da mlade generacije kroz obrazovni sustav shvate i razumiju žrtvu koju su podnijeli branitelji, stradanja koja su podnijeli civili jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne Hrvatske, demokracije niti institucija. U mandatu od 2016. do danas Vlada je sakupila saznanja o 277 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, provedena su terenska istraživanja na 251 mjestu i tako su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci 143 osobe, a završno su identificirani ostaci 190 žrtava te su pokopani.
“Nećemo stati tragati za 1858 nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu. Čak njih 481, svaki četvrti, nestao je na području Sisačko-moslavačke županije. Brojni su grobovi skriveni velom šutnje. Nedostatak informacija otežava značajniji napredak. Unatoč tome, mi nećemo odustati. Znamo koji je element najvažniji, da oni koji imaju informacije da ih podijele s institucijama bilo da žive u Hrvatskoj ili su van naših granica. Stoga ćemo inzistirati na dijalogu sa Srbijom, da informacije koje imaju u arhivima ne budu samo donošenje recikliranih saznanja nego da to budu svježe informacije koje će olakšati pitanje nestalih”, poručio je Plenković.
