U Gradištu smo posjetili službenu meteorološku postaju Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja je s radom započela 1971. godine.
„Klimatološka postaja prije 55 godina započela je s motrenjima u 7, 14 i 21 sat. Od 1981. godine postaja je postala Glavna meteorološka postaja, a motrenja se od tada obavljaju neprekidno, od 0 do 24 sata. Jedna od značajki Glavne meteorološke postaje jest to što je ona automatska i zahvaljujući tomu mjerenja se provode doslovno svake minute. Međutim, svakog sata vršimo motrenje i šaljemo izvještaj u glavnu bazu u Zagrebu, odnosno Meteorološkom uredu. Ti podaci potom putem Svjetske meteorološke organizacije postaju dostupni diljem svijeta“, predstavio je voditelj Glavne meteorološke postaje Gradište Ivan Baboselac. Ovaj posao, istaknuo je, nosi veliku odgovornost jer su upravo točni podaci temelj kvalitetne vremenske prognoze, praćenja klime i pravovremenog upozoravanja na opasne vremenske pojave.
Meteorološka kućica, termometri za određivanje relativne vlažnosti zraka, električni senzori, termometar za mjerenje temperature zraka, higrograf, heliograf, kišomjeri i tučomjer samo su neki od uređaja kojima raspolaže postaja. Pomoću njih provode se opažanja i mjerenja prema jedinstvenim propisima i programima rada, za potrebe praćenja i prognoziranja vremena i klime te proučavanja atmosfere.
„Glavni faktor je ipak čovjek, bez kojeg nema ni kvalitetnog motrenja jer automatika može otkazati ili poslati netočne podatke. Zato čovjek ima veliku ulogu i odgovornost nadzirati sustav i ispraviti eventualne pogreške“, naglašava Baboselac.
Dodaje kako je u sklopu projekta MetMonic postaja dobila novu opremu. „Dobili smo uređaje za praćenje visine snijega pomoću lasera, kao i uređaje za određivanje podnice oblaka, odnosno visine na kojoj se ona nalazi“, pojašnjava.
Podaci koje prikuplja meteorološka postaja važni su za svakodnevni život lokalnog stanovništva, ali i za poljoprivrednike. „Primjerice, poljoprivrednici mogu zatražiti podatke o vremenskim prilikama kako bi ih priložili osiguravajućim društvima prilikom prijave štete na poljoprivrednim kulturama. Osim toga, imamo termometre u tlu koji bilježe temperaturu tla, što im je iznimno važno jer na temelju tih podataka mogu odrediti optimalno vrijeme za sjetvu pojedinih kultura“, objašnjava.
Među najzanimljivijim vremenskim događajima koje je meteorološka postaja u Gradištu zabilježila posljednjih godina ističe se superćelijska oluja 2023. godine, kada je izmjeren udar vjetra od čak 50 metara u sekundi.
„To je približno 183 kilometra na sat. Do tada je najveća zabilježena brzina vjetra na ovoj postaji iznosila oko 115 kilometara na sat, tako da je riječ o iznimno ekstremnom događaju. Zanimljivo je da su pri brzini od 50 metara u sekundi anemometar i vjetrulja pukli napola pa smo izgubili dio podataka. Procjenjujemo da je stvarni udar vjetra možda dosegnuo i 200 kilometara na sat. Takvo što nikada prije nije zabilježeno i riječ je o najjačoj oluji u povijesti motrenja na ovoj postaji od 1971. godine“, pojasnio je sugovornik.
U dnevnik motrenja Glavne meteorološke postaje Gradište svakodnevno se bilježe podaci o vidljivosti, ukupnoj naoblaci, brzini i smjeru vjetra, vlažnosti tla, temperaturi zraka, relativnoj vlažnosti zraka te atmosferskom tlaku.
Zanimljiva je i činjenica da djelatnici postaje posljednjih godina sve češće bilježe pojavu polarne svjetlosti. „Osamdesetih godina prošlog stoljeća nije se vjerovalo da se polarna svjetlost može vidjeti s naših prostora, no posljednjih godina ona je relativno česta pojava. Polarnu svjetlost promatrali smo 2023. i 2024. godine, a zabilježili smo je i ove, 2026. godine“, zaključuje Baboselac.
