Malo više od tri mjeseca ostalo je do završetka jednogodišnjeg superizbornog ciklusa. Birali smo novi saziv Hrvatskog sabora, potom europarlamentarce i krajem godine izabrali predsjednika države. Pred nama su sada po mnogima najvažniji izbori, oni na kojima biramo ljude koji neposredno i vidljivo utječu na našu svakodnevicu odnosno životno okruženje, popularno tzv. komunalni izbori.
U ozračju aktualnih političkih zbivanja, za očekivati je zanimljivu utakmicu u najistočnijoj hrvatskoj županiji u kojoj dužnost župana trenutačno obnaša Franjo Orešković, zamjenik iz redova HDZ-a koji Vukovarsko-srijemsku županiju vodi nakon naprasne ostavke Damira Dekanića.
Još uvijek, prilično je nejasna slika o pretendentima na dužnost novog župana što i ne čudi s obzirom na političke turbulencije koje su u posljednje vrijeme ostavile posljedice na ovaj kraj, posebice događanja vezana uz donedavnog ministra poljoprivrede. Djeluje kako svi još kalkuliraju i čekaju pravi politički tajming kako bi se pokazali javnosti.
Sa sigurnošću se danas jedino može računati na Ivana Bosančića koji će pred birače upravo kao kandidat HDZ-a. Vinkovačkog gradonačelnika, manje više, svi dobro znaju, od Vukovara do Iloka, Otoka i Županje, ako ništa onda kao domaćina Vinkovačkih jeseni.
![](https://novosti.hr/wp-content/uploads/2025/02/FB_IMG_1738861597737.jpg)
No, pitanje je što konkretno od njega građani mogu očekivati ili kako bi rekli analitičari, kakve su mu brojke?
Kako internet sve bilježi i pamti, nije problem saznati većinu brojčanih podataka, a za one osobnije prirode porazgovarali smo s Bosančićevim najbližim suradnicima, građanima, ali i dobro upućenim kibicerima vinkovačke političke pozornice.
Krenimo redom.
Ono što prvo upada u oči kada istražujete rezultate Ivana Bosančića, podatak je o rastu gradskog proračuna koji je od 2017. kada je preuzeo dužnost do 2025. narastao sa 17 na gotovo 104 milijuna eura, a Vinkovci su u tom razdoblju kroz projekte privukli i gotovo 270 milijuna eura (preko dvije milijarde kuna) europskih novaca.
Širu će javnost prije svega, zanimati dio koji se odnosi na plaće i radna mjesta, a tu su Vinkovci predvodnici u ovom dijelu Hrvatske. Vinkovačko gospodarstvo unazad nekoliko godina bilježi stalan rast po svim parametrima, od ukupnih prihoda do rasta broja zaposlenih i novih tvrtki.
U 2023. oboreni su svi rekordi kada je 806 poslovnih subjekata, registriranih na području grada, ostvarilo ukupne prihode od čak 904.400.819 eura što je rast za 23,97 % u odnosu na 2022. godinu. Rastao je i broj samih tvrtki, sa 772 na spomenutih 806, a broj zaposlenih u tvrtkama i obrtima sa 7.321 na 8.574. Ako se uzme u obzir kako je vinkovačko gospodarstvo recimo u 2017. godini “težilo” 2,72 milijarde kuna odnosno 362 milijuna eura, eksponencijalni rast je jasan. Puno govori i podatak kako u Vinkovcima živi 21,55 % ukupnog broja stanovnika županije, a 37 % ukupnih poslovnih prihoda u županiji ostvaruju vinkovačke tvrtke. Tako je sredinom prošle godine najistočnija hrvatska županija imala 44.854 zaposlenih, od toga u Vinkovcima 16.717 što znači da 37 % zaposlenih za život zarađuje u Vinkovcima. Zanimljivo je usporediti te brojke s recimo onima iz 2015. godine kada je u Vinkovcima radilo 13.620 osoba, a danas je u gradu gotovo 3.000 zaposlenih više. Rasla je i prosječna neto mjesečna plaća u tvrtkama s 3.999 kuna u 2017. do više od 8.000 kuna u 2023. godini.
U razgovoru sa stanovnicima naše županije i danas će istaknuti kako ih posebno smeta nedostatak osnovne komunalne infrastrukture, prije svega kanalizacije i kvalitetnih prometnih rješenja. I u tom pogledu vinkovački gradonačelnik ima respektabilnu statistiku.
Primarno je završetkom obilaznice grad u cijelosti rasterećen od teškog teretnog prometa u tranzitu, a protočnost je ubrzana korištenjem pametnih prometnih rješenja poput kružnog toka pa iz gradske uprave skoro najavljuju nove na četiri lokacije. Uređene su i modernizirane velike i prometne ulice, a prije godinu dana nadvožnjakom su sa središtem grada spojeni Borinci i Slavija. Za Bosančićeva prvog mandata odrađena je Aglomeracija, najveći projekt na području bivše Općine Vinkovci kojim je tzv. cijeli vinkovački prsten dobio kanalizacijsku mrežu, nakon čega je u gradu konačno u potpunosti uređeno i asfaltirano stotinjak ulica. Ulaskom u saborske klupe, Bosančić je prve javne istupe iskoristio upravo kako bi resorne ministre podsjetio na važnost ulaganja u prometnu infrastrukturu na Istoku zemlje, posebno ukazujući na nužnost brze pruge Zagreb-Vinkovci, Srijemske transverzale koja će Tovarnik i Ilaču osloboditi kamionskog prometa i ceste s četiri trake Vinkovci-Županja koja će brzom cestom Vinkovci – Nuštar – Vukovar, Sjever županije spojiti s autocestom A3 Lipovac-Zagreb.
S druge strane, Vinkovci su se posljednjih godina pozicionirali i kao središte kulturno-zabavnih događanja ovog dijela Hrvatske. Od velikih manifestacija s nacionalnim predznakom kao što su Rimski dani, Vinkovačke jeseni i Advent u Vinkovcima pa do mnoštva manjih događanja, godišnje najstarijim europskim gradom prođu stotine tisuća sudionika i posjetitelja.
Bosančićeva “mantra” kroz oba gradonačelnička mandata bila je Vinkovačka obitelj koja se danas ogleda u svim projektima i programima koje provodi gradska uprava. Vinkovčani su tako na korištenje dobili jednu od najmodernijih i najljepših knjižnica u ovom dijelu Europe. Uz nikada veća ulaganja u školstvo i obrazovanje, aktualna je izgradnja novih škola i vrtića, sportašima je na raspolaganju 25 vanjskih igrališta i 8 dvorana, kao i zatvoreni te uskoro otvoreni bazeni.
U svemu što se radi, izravnu mogućnost sudjelovanja imaju i građani jer Vinkovci su prvi u Hrvatskoj uveli tribine s građanima. Krajem prošle godine doživjele svoje sedmo izdanje, a na kojima svatko ima priliku iznijeti mišljenje i pitati o onome što ga zanima, ali i ne manje važno ukazati na probleme u direktnom razgovoru s gradonačelnikom.
Bosančiću manje naklonjeni poznavatelji političkih prilika u županiji reći će kako su mu Vinkovci dobro poznat teren i kako je lako raditi kod kuće, dok je županija drugačiji izazov. U prilog mu ne idu ni četiri otvorene optužnice (Žalac, Banožić, Dekanić, Šarić), ni teret cjelokupnog županijskog HDZ-a. Tu je, razmišljanja su naši sugovornici, inzistirajući na anonimnosti, pogriješio. Javna je tajna, naime, kako ima onih koji mu nisu naklonjeni i samo čekaju priliku ne bi li ga izbacili iz sedla ili narodski rečeno, nasapunali mu dasku. Trebao je, nastavljaju, očistiti teren i osigurati si mirniji život, barem neko vrijeme. Međutim, oni koji ga poznaju dodaju kako se i tu Bosančić vodio idejom zajedništva i suradnje, pružio ruku pomirenja ne samo nezadovoljnim stranačkim strukturama, nego je za isti stol sjeo i s nezavisnim načelnicima i gradonačelnicima koji su na prošlim lokalnim izborima u svojim sredinama pomeli do tada neosvojivu utvrdu HDZ-a. Bliski suradnici tvrde kako često zna reći da je to jedini način jer se samo zajedništvom i suradnjom, svih koji na bilo koji način utječu na zbivanja u županiji, može doći do cilja.
A ciljevi su mu prilično ambiciozni – vratiti Vukovarsko-srijemsku županiju uz bok najrazvijenijim hrvatskim županijama gledajući u pravcu Sjevera Hrvatske. Mnogi se na tu njegovu izjavu, izrečenu 11. studenoga prošle godine na obilježavanju Dana Županije u Otoku, slatko nasmiju. No, gledajući unatrag, Bosančić je nebrojeno puta do sada demantirao svoje oponente pokazavši kako je podcijeniti ga, velika pogreška. U to su se uvjerili i njegovi politički suparnici, kako vanjski tako i stranački, ali i poneki ministri i državni tajnici koji nisu imali u planu realizaciju određenih „vinkovačkih“ projekata pa na kraju nisu imali izbora jer ono što je zacrtao, treći u nizu vinkovačkih gradonačelnika, je i ispunio. Katkad težim putem, ali je ostvario.
Vinkovčani mu znaju uglavnom prigovoriti tvrdoglavost u određenim trenucima i loše stanje u Cibaliji, ali u većini se slažu kako je Ivan Bosančić jedan od najuspješnijih ljudi koji su imali priliku voditi grad na Bosutu i mijenjati njegove vizure. Na Cibaliju nam se, primjerice, požalio mlađi sugovornik kojeg smo pitali za komentar u parku, zamjerajući gradonačelniku što nije agilniji u spašavanju kluba, pa i sankcioniranju onih koji su doveli do sadašnjeg stanja.
„Ima mana kao i svi, prva je što je u HDZ-u, ali s njim smo sigurni i znamo na čemu smo. Svima je vidljivo što je sve napravio i što se sve sada radi, a kad se nečega uhvati ne odustaje. I to je ono što ljudi žele, da se netko bori za nas i da mu je stalo do toga što će iza njega ostati“, riječi su vremešne gospođe koja, kao i prijašnji sugovornici, nije htjela stati pred naš foto aparat.
Može li jedan od najuspješnijih hrvatskih gradonačelnika biti jednako uspješan i kao župan, mogli bismo saznati vrlo brzo, već u svibnju. Naravno, ako stanovnici Vukovarsko-srijemske županije odluče provjeriti tu mogućnost i daju mu svoje povjerenje.