Selo može umrijeti, ali običaji nikada, složni su Alojz i Robert Rihtar te Franjo Gudeljević koji na Borincima vrijedno pripremaju još jednu proslavu blagdana svetog Vinka, poznatije kao Vinkovo ili Vincekovo. Samo za Vinkovački list pokazali su kako će tog 22. siječnja izgledati pohod u vinograd, prvi u novoj godini.
Nakon što su Martinjem završili, blagdanom svetog Vinka vinogradari započinju novu vinogradarsku godinu. U Hrvatskoj ovaj dan ima dugu tradiciju pa se 22.1. brojni upućuju u svoje vinograde potaknuti narodnim vjerovanjem da će im to donijeti dobru rodnost. Početak je to godišnjeg vegetativnog ciklusa, vinova loza pomalo se budi iz zimskog odmora, ovisno o jakosti zime i smrzavice, a na taj dan ona se orezuje, objese se suhomesnati proizvodi, trs se zalijeva vinom i zazove blagoslov da grožđe bude zdravo, berba obilna, a vino dobro. Sveti Vinko inače je zaštitnik vinogradara i nekada je blagoslov bio u prvom planu, no danas se taj blagdan uglavnom obilježava druženjem uz vatru, pečenjem kobasica i slanine nabodene na šibu ili kuhanjem čobanca ili autohtonog jela od graha sa slaninom prema tradiciji.
„Običaj je uzeti desetak orezanih grančica na tri četiri pupa, ponesemo kući i stavimo u vodu. Po tjeranju pupova na tim grančicama znamo kakva će biti godina i koliko će biti plodna”, jedan od običaja priča nam Alojz Rihtar koji ih njeguje od malih nogu. Nastavlja tradiciju i rado se, kaže, svake godine okuplja s obiteljima i prijateljima.
Princip proslave ovog blagdana uglavnom se nije mijenjao, jedino su više mogli popiti kada su bili mlađi, kroz šalu će ova vesela trojka dok pažljivo orezuje vinove grančice i zalijeva ih vinom. Ugostili su nas u vinogradu svoga prijatelja Ivana Cvitkovića, u kojemu smo primijetili i grmove ruža na početku svakog reda. „Cvijet ruže osjetljiviji je od vinove loze i on je prvi pokazatelj potencijalne bolesti na lozi. Pepelnica, plemenjača ili bilo koja druga bolest prvo se vidi na ruži i za vlasnika to znači da treba poduzeti neku prevenciju ili liječenje u vinogradu”, pojašnjava Rihtar.
A kada zazivaju blagoslov za rodnu godinu, dodaje Franjo Gudeljević, u vinogradu nema žena, po starom slavonskom običaju. „One su zadužene za pripremu objeda i dočekivanje muških iz vinograda, ako nismo „pune glave”, šaljiv je Gudeljević koji je ove godine, kaže, zadužen za blagoslov. Svi si međusobno pomažu u vinogradima, osobito ovih dana kada teku pripreme za Vinkovo i početak nove vinogradarske godine.
Na Borincima je desetak vinogradara koji vode računa o svojim vinogradima, ponajviše za vlastite potrebe. „Ovo su jedni lijepi trenuci kada se okupljamo za blagdan svetog, obilježavamo početak godine i obrezujemo prvu lozu. Na našim Borincima ima prekrasnih vinograda i drago mi je što se okupljamo iz godine u godinu, većinom uz neku vatricu, kobasicu, pečenje slanine. Uspijevamo održati naš stari tradicijski slavonski običaj”, istaknuo je Robert Rihtar, predsjednik Udruge Naši Borinci.
Druženja i dobre zabave, zaključuju naši sugovornici, neće nedostajati ni u ponedjeljak, okupljat će se obitelj i prijatelji u kućama i vinogradima te zajednički prizvati blagoslov za rodnu godinu.
