Med je zbog potražnje visoko na listi onih koji si na nedopušten način žele pribaviti laku dobit, ističe predsjednik županijskog Pčelarskog saveza Stanko Čuljak iz Cerića.
Prepoznati krivotvoreni med nije lako i potrošač bi trebao poznavati osnovna okusna i mirisna svojstva meda kojeg želi platiti, no samo za naše čitatelje otkrivamo jednostavan trik.
„Dovoljna je kap meda na papirnom ubrusu. Pravi med ima jako mali postotak vode (15-17%) i neće odmah probiti na drugu stranu, trebat će mu puno dulje nego patvorini koja se radi od šećernog i škrobnog sirupa, a koji moraju sadržavati vodu u većem postotku i automatski probijaju kroz ubrus na drugu stranu”, otkriva jedan pasionirani poznavatelj i zaljubljenik u život pčela.
„Nažalost, u posljednje vrijeme suočeni smo s preispitivanjem ispravnosti meda. Posljednjih nekoliko godina zbog vremenskih neprilika pčelarenje je zahtijevalo više rada i znanja pčelara, koji su morali uočiti i preduhitriti zastoj u razvoju i očuvati vitalnost pčelinjih zajednica zbog nedostatka kvalitetne hrane dostupne pčelama kako bi mogle preživjeti. To se postiže premještanjem zajednica na područje koje pruža pčelama bolje uvjete za razvoj i prikupljanje nektara i peluda. Oni koji su uspjeli u tim naporima imali su višak meda. Te količine nisu ni približne onima u godinama kada nema tih izazova, ali postoje pčelari koji nisu izvrcali ništa, a uložili su velik trud i nemala sredstva da bi pčele preživjele. Zato se pojavio problem nedostupnosti meda. Povećanu potražnju, a smanjenu ponudu pojedinci nastoje iskoristiti i pribaviti si nezasluženu dobit. Svaki pokušaj prijevare potrošača kao dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i član Povjerenstva za zaštitu potrošača HPS-a najoštrije osuđujem jer daje lošu sliku o svim pčelarima. Zato taj segment zaštite potrošača moraju osigurati tijela države i provjerama zaštititi potrošače te vratiti povjerenje u one koji nude ispravne proizvode”, pojašnjava pčelar Stanko za Glas Slavonije.
Na nedavno u medijima razotkriveni lažni bagremov med koji se može pronaći na policama trgovačkih lanaca i tržnici, pčelari godinama upozoravaju ističući da se u nas prodaje med sumnjive kvalitete, najčešće uvezen iz Kine, koji je siromašniji ljekovitim tvarima i kojemu domaći mešetari dodaju šećer te takvu patvorinu prodaju pod med. David Pikutić, koji je otvorio Pandorinu kutiju, potvrdilo se, bio je u pravu.
“Posumnjao sam tako što u godini koja je poznata po tome da se bagrem smrznuo, odjednom se pojavljuje pčelar na placu koji ima bagremov med, zatim sam po boji posumnjao, onda sam kupio jednu teglicu pa sam po okusu posumnjao”, ispričao je za Dnevnik.hr.
Lokalni pčelari kažu kako valja imati povjerenja u domaći, hrvatski med i kupovati kod provjerenih proizvođača, čiji med poznaju, a oni sigurno neće patvoriti med i tako ugroziti svoj godinama radom stečen ugled.
„Patvorine su sada tako dobre da tek laboratoriji u Njemačkoj mogu otkriti razliku i sastojke. Ukratko, pravi med kristalizira, to mu je glavno svojstvo, patvorina ne može kristalizirati. Pravom treba različito vrijeme ovisno o vrsti nektara koji pčele skupljaju. Med na kojem je deklarirano da je recimo kadulja ne može mirisati na kadulju. Niti bagremov ne može mirisati na cvijet bagrema,” poručuju vrsni poznavatelji.
