12 C
Vinkovci
Četvrtak, 28. ožujka 2024.

Nebeski fenomen Suze Sv. Lovre najvidljivije će biti 12. kolovoza

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Kao svakog ljeta oko spomendana sv. Lovre, događa se maksimum aktivnosti meteorskog roja Perzeidi, a ove godine maksimum bi se trebao dogoditi u noći s 11. na 12. kolovoza, javlja Hrvatski astronomski savez.

Perzeidi su jedan od najraskošnijih meteorskih rojeva ili kiša, koji se pojavljuje svakog ljeta, a maksimum ili vrhunac dosežu između 11. i 13. kolovoza svake godine. Ovog mjeseca, Perzeidi će svoj maksimum dosegnuti pred zoru 12. kolovoza, iako meteore ovog roja na nebu možemo opaziti već sedam dana prije i sedam dana poslije datuma maksimuma.

Iz Astronomskog društva su govorili o ovom fenomenu na nebu naglasivši da je Perzeide ipak najbolje promatrati pred zoru na datum njihovog maksimuma, kada je u jednom satu moguće vidjeti i nekoliko desetina meteora.

Za promatranje Perzeida nije potrebna posebna oprema poput teleskopa ili dalekozora, ovu kišu meteora možete vidjeti golim okom.

“Potrebno je odabrati sigurnu i ugodnu lokaciju, koja je maksimalno udaljena od gradske svjetlosti i svjetlosnog zagađenja, adekvatno se obući i opremiti (prikladna odjeća/obuća i dekica/prostirka/ležaljka) pripremiti hranu/piće i uživati u ovom nebeskom svjetlosnom spektaklu. Meteorske kiše, odnosno meteorski rojevi su nebeska atrakcija za koju su zaslužna mala nebeska tijela poznata kao meteoridi”, rekla je Adela Subašić-Kopić iz ORION-a.

Napominje kako meteoridi nisu ‘zvijezde padalice’, jer zvijezde su relativno statični nebeski objekti, koji ne izvode ‘akrobacije’ na noćnom nebu. Meteoridi su čestice prašine i ostaci kometa i asteroida koji kruže oko Sunca, a čija veličina varira od veličine zrnca prašine do jednog metra. Prilikom ulaska i sagorijevanja u Zemljinoj atmosferi, meteoridi na nebeskom svodu ostavljaju svjetlosne tragove u različitim bojama, koje nazivamo meteorima.


Faktori koji određuju boju meteora

Dalje je navela da boju meteora određuju dva faktora – kemijski sastav meteorida i interakcija atoma meteorida s molekulama Zemljine atmosfere.

“Atomi meteorida emitiraju svjetlost uslijed zagrijavanja prilikom prolaska kroz atmosferu, te tokom izgaranja emitiraju različite valne dužine svjetlosti. Meteoridi koji ‘prežive’ prolazak kroz Zemljinu atmosferu i stignu do tla nazivamo meteoritima. Većina meteorida sagorijeva na visini od 80 do 120 kilometara, a kroz Zemljinu atmosferu mogu se kretati brzinama od 11 do 72 km/s. Vatrenim kuglama ili bolidima nazivamo meteore koji imaju intenzivniji sjaj i ostaju duže vidljivi, te najčešće stižu do Zemljinog tla”, naglasila je.

Objasnila je i to da ako imamo grupu meteora, onda ih nazivamo meteorskim rojem ili meteorskom kišom. Dodaje da su posebno zanimljive meteorske kiše koje se mogu promatrati svake godine u određeno vrijeme.

“Njihov je nastanak uglavnom vezan za komete, odnosno meteoride koje one ostavljaju za sobom kružeći oko Sunca. Orbitirajući oko Sunca, Zemlja nailazi na njihovu putanju, a rezultat je meteorska kiša koja u svom maksimumu može sadržavati i do 100 meteora u jednom satu. Svi se meteoridi u meteoridskom potoku kreću usporedno jedan s drugim, pa se promatračima sa Zemlje čini da svi meteori dolaze iz jedne taoke na nebu, koju nazivamo radijant”, zaključila je Subašić-Kopić.

Nazivi meteorskih kiša vezani su za sazviježđa gdje se nalazi radijant. Neke od najatraktivnijih meteorskih kiša, koje na nebu možemo posmatrati svake godine u isto vrijeme su: Perzeidi (kolovoz), Orionidi (listopad), Leonidi (studeni), Geminidi (prosinac), Liridi (travanj) i dr. Sve meteorske kiše razlikuju se po svojoj gustoći i sastavu.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno