Page 21 - Vinkovački list 16. studenog 2018.
P. 21
AK, 16.11.2018. VINKOVCI 21
15 godina postojanja udruge Vinkovački šokački rodovi Nakon što je vinkovački no pokazali smo i humanitarnu stalno zatražili pristupnicu kako bi
povjesničar Tomo Šalić 1999. notu kroz pomoć udruzi Hrvatska se upisali u udrugu, a samim time
Čuvanje godine objavio knjigu “Vinko- žena”, ističe predsjednik udruge i sudjelovali u njenom radu na koji
tradicijske vački šokački rodovi”, u kojoj Zvonimir Liščić. način tko može i hoće.
kulture i donosi istraživanje temeljeno
baštine na dokumentima i iskazima Posebno su ponosni na veliki Vinkovačka rekla na ružmarin
živih kazivača i opširne projekt podizanja spomenika Stare vinkovačke šokačke
Članovi udruge posebno se ponose podatke o šokačkim obitelji- Ivanu i Mariji Kozarac na Krnjašu,
starim “ruvom” pa se tako nerijetko na ma u Vinkovcima od 1890. do a uz pomoć puno dobrih ljudi i na obitelji i ostali ljubitelji i pošto-
različita društvena događanja dolaze 1998. godine, skupina vinko- inicijativu obitelji Stanić. Članovi vatelji tradicijske kulture koji im
u vinkovačkoj nošnji čiji je dio i rekla s vačkih Šokaca 2003. godine ove udruge nisu aktivni samo u se pridružuju, veliku pozornost
prepoznatljivom šarom na ružmarin inicirala je osnivanje udruge Vinkovcima, dapače, našu tra- poklanjaju i čuvanju tradicijskoga
pod ovim nazivom, udruge koja dicijsku kulturu promovirali su ruha. Kako se šokačka nošnja razli-
ove godine slavi 15. rođendan. i u Zagrebu. U Etnografskom kovala od mjesta do mjesta tako i
muzeju promovirali su tradicij- vinkovačka šokačka nošnja ima
Franjo Sorčik / Aneta Pšihistal ski šokački jastuk autorice Štefice svoju prepoznatljivost.
franjo.sorcik@novosti.hr Kojić, a u Matici hrvatskoj pred-
aneta.psihistal@novosti.hr. stavili su Vinkovački leksikon Ona se, ističu u “Vinkovač-
autora Tome Šalića. U Novinar- kim šokačkim rodovima”, ogleda
Udruga “Vinkovački šokački skom domu u Zagrebu, u suradnji i u odjevnom predmetu poznatom
rodovi” u svečanoj sali Barun Trenk sa Šokadijom Zagreb predsta- kao rekla, reklja ili špenzla. Kako
8. studenoga upriličila je Svečanu i vili su glasilo udruge „Kolivku“, stoji u Vodiču stalnog etnološkog
redovno-izvještajnu skupštinu na knjigu Ivana Jurića „Gospodarenje postava “Etnologija Vinkovaca
kojoj je proslavljena lijepa obljetni- u Jurića kućnoj zadruzi u Starim i okolice” Gradskog muzeja
ca, 15. godina kontinuiranoga rada Mikanovcima u razdoblju 1890.- Vinkovci, riječ je o muškom i
ove udruge koja je vrlo brzo nakon 1914. godine, knjigu „Šokadija u ženskom pletenom i valjanom
osnutka postala jedna od prepo- slikama, stazama i drumovima“ tradicijskom kaputu, a u Šokadiji
znatljivih vinkovačkih udruga autorice Katice Alatrović kao je ostao kao dio vojnokrajiške
ne samo u gradu i županiji već ii i knjigu „Šokadija kroz život i uniforme u mjestima koja su bila
puno šire. 15. obljetnica proslav- povijest“. pod Vojnom granicom u vrijeme
ljena je uz brojne uvažene goste iz Austro-ugarske monarhije. Svaka
političkog i javnog života, a svojim Zagrebačkoj Šokadiji su, rekla imala je svoju ornamentiku –
glazbenim ostvarenjima proslavu povodom 100-te obljetnice, šaru ( na ružmarin ili na klas, na
su uveličali I dobro oraspoloži- poklonili izložbu slika akadem- trišnje – jabučice, na srceta ili na
li sve nazočne tamburaški sastavi skih slikara iz Vinkovaca. Osim u pruge ), a u prošlosti su u pravilu
Kristali i Đeram, te muške pjevačke svjetovnim, sudjeluju i u crkvenim u paru nošene i valjane čarape –
skupine Šokci iz Osijeka, Bećarine manifestacijama. Tradicional- fusekle na istu šaru. A kako je voj-
iz Đakova, Šokadija iz Starih Mika- no sudjelujemo u mimohodu Vin- nokrajiškim zakonima bilo točno
novaca i Šokadija iz Babine Grede. kovačkih jeseni i svečanom propisano u kojim se mjestima ili
programu otvorenja. Suorgani- skupinama mjesta unutar Granice,
Plodnih petnaest godina zatori su međunarodnog znan- prema kumpanijama nosi koja šara,
Toga 29. lipnja, 2003. godine, stvenog okruglog stola Urbani tako se Šokca po rekli i fuseklama
Šokci. Udruga se može pohvaliti moglo prepoznati iz kojeg mjesta
predstavnici starih vinkovač- i brojnim priznanjima i zahvalni- dolazi. Za onoga koji je imao šaru
kih šokačkih obitelji Josip Zaluš- cama, posebno zlatnom plaketom na ružmarin ili na klas znalo se
ki-Braco, Zvonimir Čordašić, „Grb grada Vinkovaca“ i Poveljom da dolazi iz Vinkovaca, iako su se,
Zlatko Cvrković, Antun Apić, Đuro Vukovarsko-srijemske županije. kako ističe mr.sc. Ljubica Gligore-
Čolaković, Zvonimir Liščić, Željko U zadnje vrijeme članovi udruge vić, muzejska savjetnica iz GMV,
Takšić i Damir Senčić, osnovali su organiziraju i Vožnju fijakerima vremenom u Vinkovcima pojavile
udruga Vinkovački šokački rodovi, ulicama Vinkovaca. Kroz udrugu je i rekle s drugim šarama, a dolazile
s ciljem očuvanja i promovira- do sada prošlo ukupno 438 članova, su ženidbom / udajom vinkovačkih
nja tradicijske kulturne baštine dok ih je danas 217, a ističu kao su Šokaca i Šokica iz drugih mjesta ili
Vinkovaca i okolice. Svoj cilj svi članovi, prošli i sadašnji, samo- kao šire obiteljsko nasljeđe.
članovi ove udruge shvaćaju vrlo
ozbiljno, pa su tako u ovih prvih Za onoga
15 godina bili prilično aktivni u Šokca ili
svojim nastojanjima. Šokicu koji
su imali reklu
Organizirano je 14 šokačkih sa šarom na
zabava, 16 Večeri vinkovačkih ružmarin
šokačkih rodova, 16 pokladnih odmah se
jahanja, tiskan velik broj knjiga i znalo da je iz
brošura, te 15 brojeva „Kolivke“ Vinkovaca
službenog glasila udruge. Tijekom
svih 14 godina održavanja šokačkih
zabava nastojali smo promovirati
šokačku tradiciju, pjesmu i ples,
15 godina postojanja udruge Vinkovački šokački rodovi Nakon što je vinkovački no pokazali smo i humanitarnu stalno zatražili pristupnicu kako bi
povjesničar Tomo Šalić 1999. notu kroz pomoć udruzi Hrvatska se upisali u udrugu, a samim time
Čuvanje godine objavio knjigu “Vinko- žena”, ističe predsjednik udruge i sudjelovali u njenom radu na koji
tradicijske vački šokački rodovi”, u kojoj Zvonimir Liščić. način tko može i hoće.
kulture i donosi istraživanje temeljeno
baštine na dokumentima i iskazima Posebno su ponosni na veliki Vinkovačka rekla na ružmarin
živih kazivača i opširne projekt podizanja spomenika Stare vinkovačke šokačke
Članovi udruge posebno se ponose podatke o šokačkim obitelji- Ivanu i Mariji Kozarac na Krnjašu,
starim “ruvom” pa se tako nerijetko na ma u Vinkovcima od 1890. do a uz pomoć puno dobrih ljudi i na obitelji i ostali ljubitelji i pošto-
različita društvena događanja dolaze 1998. godine, skupina vinko- inicijativu obitelji Stanić. Članovi vatelji tradicijske kulture koji im
u vinkovačkoj nošnji čiji je dio i rekla s vačkih Šokaca 2003. godine ove udruge nisu aktivni samo u se pridružuju, veliku pozornost
prepoznatljivom šarom na ružmarin inicirala je osnivanje udruge Vinkovcima, dapače, našu tra- poklanjaju i čuvanju tradicijskoga
pod ovim nazivom, udruge koja dicijsku kulturu promovirali su ruha. Kako se šokačka nošnja razli-
ove godine slavi 15. rođendan. i u Zagrebu. U Etnografskom kovala od mjesta do mjesta tako i
muzeju promovirali su tradicij- vinkovačka šokačka nošnja ima
Franjo Sorčik / Aneta Pšihistal ski šokački jastuk autorice Štefice svoju prepoznatljivost.
franjo.sorcik@novosti.hr Kojić, a u Matici hrvatskoj pred-
aneta.psihistal@novosti.hr. stavili su Vinkovački leksikon Ona se, ističu u “Vinkovač-
autora Tome Šalića. U Novinar- kim šokačkim rodovima”, ogleda
Udruga “Vinkovački šokački skom domu u Zagrebu, u suradnji i u odjevnom predmetu poznatom
rodovi” u svečanoj sali Barun Trenk sa Šokadijom Zagreb predsta- kao rekla, reklja ili špenzla. Kako
8. studenoga upriličila je Svečanu i vili su glasilo udruge „Kolivku“, stoji u Vodiču stalnog etnološkog
redovno-izvještajnu skupštinu na knjigu Ivana Jurića „Gospodarenje postava “Etnologija Vinkovaca
kojoj je proslavljena lijepa obljetni- u Jurića kućnoj zadruzi u Starim i okolice” Gradskog muzeja
ca, 15. godina kontinuiranoga rada Mikanovcima u razdoblju 1890.- Vinkovci, riječ je o muškom i
ove udruge koja je vrlo brzo nakon 1914. godine, knjigu „Šokadija u ženskom pletenom i valjanom
osnutka postala jedna od prepo- slikama, stazama i drumovima“ tradicijskom kaputu, a u Šokadiji
znatljivih vinkovačkih udruga autorice Katice Alatrović kao je ostao kao dio vojnokrajiške
ne samo u gradu i županiji već ii i knjigu „Šokadija kroz život i uniforme u mjestima koja su bila
puno šire. 15. obljetnica proslav- povijest“. pod Vojnom granicom u vrijeme
ljena je uz brojne uvažene goste iz Austro-ugarske monarhije. Svaka
političkog i javnog života, a svojim Zagrebačkoj Šokadiji su, rekla imala je svoju ornamentiku –
glazbenim ostvarenjima proslavu povodom 100-te obljetnice, šaru ( na ružmarin ili na klas, na
su uveličali I dobro oraspoloži- poklonili izložbu slika akadem- trišnje – jabučice, na srceta ili na
li sve nazočne tamburaški sastavi skih slikara iz Vinkovaca. Osim u pruge ), a u prošlosti su u pravilu
Kristali i Đeram, te muške pjevačke svjetovnim, sudjeluju i u crkvenim u paru nošene i valjane čarape –
skupine Šokci iz Osijeka, Bećarine manifestacijama. Tradicional- fusekle na istu šaru. A kako je voj-
iz Đakova, Šokadija iz Starih Mika- no sudjelujemo u mimohodu Vin- nokrajiškim zakonima bilo točno
novaca i Šokadija iz Babine Grede. kovačkih jeseni i svečanom propisano u kojim se mjestima ili
programu otvorenja. Suorgani- skupinama mjesta unutar Granice,
Plodnih petnaest godina zatori su međunarodnog znan- prema kumpanijama nosi koja šara,
Toga 29. lipnja, 2003. godine, stvenog okruglog stola Urbani tako se Šokca po rekli i fuseklama
Šokci. Udruga se može pohvaliti moglo prepoznati iz kojeg mjesta
predstavnici starih vinkovač- i brojnim priznanjima i zahvalni- dolazi. Za onoga koji je imao šaru
kih šokačkih obitelji Josip Zaluš- cama, posebno zlatnom plaketom na ružmarin ili na klas znalo se
ki-Braco, Zvonimir Čordašić, „Grb grada Vinkovaca“ i Poveljom da dolazi iz Vinkovaca, iako su se,
Zlatko Cvrković, Antun Apić, Đuro Vukovarsko-srijemske županije. kako ističe mr.sc. Ljubica Gligore-
Čolaković, Zvonimir Liščić, Željko U zadnje vrijeme članovi udruge vić, muzejska savjetnica iz GMV,
Takšić i Damir Senčić, osnovali su organiziraju i Vožnju fijakerima vremenom u Vinkovcima pojavile
udruga Vinkovački šokački rodovi, ulicama Vinkovaca. Kroz udrugu je i rekle s drugim šarama, a dolazile
s ciljem očuvanja i promovira- do sada prošlo ukupno 438 članova, su ženidbom / udajom vinkovačkih
nja tradicijske kulturne baštine dok ih je danas 217, a ističu kao su Šokaca i Šokica iz drugih mjesta ili
Vinkovaca i okolice. Svoj cilj svi članovi, prošli i sadašnji, samo- kao šire obiteljsko nasljeđe.
članovi ove udruge shvaćaju vrlo
ozbiljno, pa su tako u ovih prvih Za onoga
15 godina bili prilično aktivni u Šokca ili
svojim nastojanjima. Šokicu koji
su imali reklu
Organizirano je 14 šokačkih sa šarom na
zabava, 16 Večeri vinkovačkih ružmarin
šokačkih rodova, 16 pokladnih odmah se
jahanja, tiskan velik broj knjiga i znalo da je iz
brošura, te 15 brojeva „Kolivke“ Vinkovaca
službenog glasila udruge. Tijekom
svih 14 godina održavanja šokačkih
zabava nastojali smo promovirati
šokačku tradiciju, pjesmu i ples,
