Page 11 - Vinkovački list - 12. travnja 2019.
P. 11
AK, 12.4.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela
- Vlakom bez voznog reda u novi zavičaj
Dok su jedni odlazili na put Odmah po doseljenju bila je ute- Štikovo, Trbounje, Donje Utore, se neke obitelji odlučile za seobu u
bez povratka u nepoznato, nakon meljena lokalna samouprava koja Siverić i Žitnić. I iz sela uže okolice Vinkovačko Novo Selo.
završetka rata u nekadašnji se bavila pitanjima dodjele kuća i Obrovca kao što su Muškovci i
Neudorf krajem ljeta i početkom okućnica zatim zemlje u seoskom Medviđa, zatim Knina: Ervenik i U znatno većem broju Novo
jeseni doseljavali su se novi sta- ataru te korištenjem seoskih Kosovo te Sinja: Bračevići i Strmen Selo nastanili su stanovnici koji
novnici. Na području Slavonije, pašnjaka, uređenjem cesta, orga- Dolac i Imotskog: Grabovac i su dotada živjeli među „lepim
Baranje, Banata, Bačke i Srijema nizacijom škole i osnutkom Lovreč. i zelenim bregima“ Hrvatskog
iseljena gotovo čitava sela u kojima seljačke radne zadruge u koju Zagorja. Tako su Novoselci postali
su živjeli tzv. podunavski Nijemci su se mogli uključiti kolonisti i U nekadašnji Neudorf uputili stanovnici Pulanice, Sv. Kate i
ili Švabe kako su ih nazivali. Nova ostali agrarni interesenti koji su su se i stanovnici okolice Zadra Stare Bistre iz stubičkog kraja.
vlast započela je s organiziranim agrarnom reformom dobili zemlju. iz Posedarja, Starigrada, Slivnice, Najveći broj kolonista regruti-
doseljavanjem, planskom kolo- Većina kolonista dobila je u različi- Pridrage i Vinjerca, a u manjem rao se iz sela nekadašnjeg kotara
nizacijom, stanovnika iz tzv. tim dijelovima seoskog atara oko 7 broju iz sela Kali i Preko s otoka Zlatar kao što su: Krešovice, Bede-
pasivnih, prenapučenih krajeva – 9, a nešto manji broj oko 2 jutra Ugljan, Soline i Savara s Dugog kovčina, Bedekovica, Bješovec,
Dalmatinske Zagore, nekih manjih obradivih površina. otoka te malog otočića Rava. Sta- Brestovec, Gora, Grabe, Poznano-
otoka, Like, Banovine, Korduna, novnici tih otoka poznati su pod vec, Lug Poznanovec, Kebel, Pece,
Gornje Podravine i Hrvatskog Prema dostupnim podacima nazivom Boduli. Iz sela užeg split- Pusta dol, Šemlica, Šipki, Velika i
Zagorja. Cijele obitelji napustile i arhivskoj građi koja se nalazi skoga zaleđa kao što su Dugopolje Zdravec.
su stari kraj i naselile su se u pohranjena u Arhivskom sabirnom i Grdovac također je iselio manji
napuštene kuće i na poljoprivred- centru u Vinkovcima u Novom broj stanovnika. U Novo Selo uselili su se i sta-
ne posjede iseljenih Nijemaca. Selu je ostalo živjeti oko 40 – 50 novnici koji su ranije živjeli u pla-
stanovnika, a doselilo se oko 254 I stanovnici sjeverozapadnih ninskim dijelovima Like i Gorskoga
dijelova Hrvatske, Međimurja, Kotara te brežuljkastih krajeva
Vlakom bez voznoga reda s nešto obitelji s oko 1000 stanovnika. Hrvatskog Zagorja i gornje Korduna i Banovine. Doselile su i Paklenice kod Novske također je
malo potrebnih stvari naselili su Iz Dalmatinske Zagore doselile Podravine u znatnom broju doselili se 23 obitelji koje su brojale oko bilo nekoliko doseljenika. Dose-
se novi stanovnici u nekadašnji su se u Vinkovačko Novo Selo. 90 osoba. ljavali su se u tim prvim poratnim
Neudorf koji se od tada pa nadalje su se 122 obitelji koje su brojale oko Ukupno se doselilo 76 obitelji koje godinama i stanovnici iz nekih
nazivao Vinkovačko Novo Selo. 485 osoba. Iz okolice Benkovca za su brojale oko 304 osobe. Iz pre- Novoselci su tako postali dose- slavonskih sela: Prvča iz okolice
Do 1953. godine postojalo je kao put u novi zavičaj opredijelili su se napučenoga Međimurja iseljavali ljenici iz ličkih sela: Perušić, Gradiške, Klokočevik i Kobaš iz
samostalno naselje, a novim admi- stanovnici slijedećih sela: Bruška, su se stanovnici iz sela : Badvica, Rudopolje kod Otočca, Bijele okolice slavonskog Broda, Strizi-
nistrativnim ustrojem postalo je Islam Grčki, Biljane, Brgud, Budak, Jalšovec, Livica, Podturen, Marof, Rijeke kod Korenice te goransko- vojne te nekih sela vinkovačkog
sastavnim dijelom odnosno jednim Ceranje, Donje i Gornje Biljane, Mihovljan, Orehovica, Kamena ga Čabra. Doseljeni su i stanovni- kraja.
od kvartova Vinkovaca. Karin, Lisičić, Stankovci, Zagrad Gorica, Kalnička Kapela, Vinićno, ci Cetingrada i Drežnika iz okolice
i Bjelina. Među kolonistima su se Prolog, Draškovec, Goričan i Slunja, Kestanovca iz okolice U znatno manjem broju - pet
Kada su se prvi kolonisti naselili nalazili i stanovnici sela iz okolice Novakovec. Svoja ognjišta drago- Vojnića, Bijele Vode, Gradaca i obitelji s oko 14 članova ovdje su
1946. godine, naselje je imalo oko Biograda: Pakoštane, Draga, voljno su napustile i neke obitelji Velikog Šušnjara iz glinskoga kraja se naselile i neke obitelji iz Bosne
15 ulica. Kuće nisu bile oštećene Raštane i Tinj. Jedan dio kolonista koje su bolji život potražile u te sela: Cage, Pedalj, Stupnica i i Hercegovina iz Bugojna, Drvara,
a u većini je ostao namještaj i iselio se i iz nekih sela šibensko- Slavoniji iz sela okolice Ivanca kao Udetin iz okolice Dvora na Uni. nekadašnjeg Duvna, Dobrljina kod
pokućstvo. Znatno je bila oštećena ga kraja kao što su Zaton, Slivno i što su Babina Gorica, Podgorje, Iz Moštanice iz okolice Petrinje nekadašnjeg Bosanskog Novog i
evangelička crkva, posebno njezin Čvrljevo. Vlakom bez voznoga reda Kamenica, Voća i Lepoglava. Iz sela i Luke kod Karlovca također se Grahova. Zabilježeni su i slučajevi
toranj. Većina ulica dobila je nove u pravcu rodne i plodne Slavonije uže varaždinske okolice Brezje, doselilo nekoliko osoba. Doselile doseljavanja jedne obitelji iz slo-
nazive, a kod nekih poput, Haupt- uputili su se i stanovnici sela iz Kelemen, Kolarovec, Križev Breg su se u Novo Selo i 24 obitelji s venskog Kočevja te 3 obitelji koje
strasse, Schulgasse, Friedhofgas- okolice Drniša: Gornje Planjane, i Vratno te iz okolice Ludbrega: oko 80 članova i iz drugih krajeva su brojale 12 članova iz vojvođan-
se i drugih samo je izvršeno pre- Parčić, Popovići, Baljci, Biočić, Luka, Struga i Jurčevec također su Hrvatske i okolice Vinkovaca. Iz skog Bajmoka i Sr. Mitrovice.
vođenje imena na hrvatski jezik. Kričke, Mirilović polje, Otavice, Dugog Sela, Križevaca, Hrašćine
Tim doseljavanjima Vinkovač-
ko Novo selo postala je Hrvatska
u malom. Čula su se tih godina
sva narječja i dijalekti, a vrijeme
je činilo svoje. Sve to regionalno
pretapalo se u jedno prepoznat-
ljivo i dobro znano – novoselsko.
Nakon ove planske kolonizacije
u godinama koje su slijedile kako
zbog razvitka vinkovačkog gospo-
darstva, dobrog položaja i moguć-
nosti školovanja u vinkovačkim
srednjim školama u Novo Selo
postupno su se doseljavali novi sta-
novnici. Prvo iz okolnih sela, zatim
jaka struja Livnjaka, pa Hercego-
vaca, ali i drugih krajeva Hrvatske.
Ovim zapisom ukazali smo na
regionalno podrijetlo današnjih
stanovnika Novog Sela, neka znaju
i tragaju za svojim korijenima. U
narednoj kolumni biti će malo više
riječi o imenima porodica od kojih
većina i danas živi i Novom Selu.
Mnogi o tome ništa ne znaju, neki
pak malo. Držim kako se na to
treba podsjećati, pamtiti i zapisati
ne samo da se ne zaboravi, jer ako
nije zapisano, nije ni bilo, već i više
od toga – znati i pamtiti tko si i
odtkuda potječeš, kako ti se kao
pojedincu i narodu u svijetu glo-
balizacije ne bi zatro svaki trag.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela
- Vlakom bez voznog reda u novi zavičaj
Dok su jedni odlazili na put Odmah po doseljenju bila je ute- Štikovo, Trbounje, Donje Utore, se neke obitelji odlučile za seobu u
bez povratka u nepoznato, nakon meljena lokalna samouprava koja Siverić i Žitnić. I iz sela uže okolice Vinkovačko Novo Selo.
završetka rata u nekadašnji se bavila pitanjima dodjele kuća i Obrovca kao što su Muškovci i
Neudorf krajem ljeta i početkom okućnica zatim zemlje u seoskom Medviđa, zatim Knina: Ervenik i U znatno većem broju Novo
jeseni doseljavali su se novi sta- ataru te korištenjem seoskih Kosovo te Sinja: Bračevići i Strmen Selo nastanili su stanovnici koji
novnici. Na području Slavonije, pašnjaka, uređenjem cesta, orga- Dolac i Imotskog: Grabovac i su dotada živjeli među „lepim
Baranje, Banata, Bačke i Srijema nizacijom škole i osnutkom Lovreč. i zelenim bregima“ Hrvatskog
iseljena gotovo čitava sela u kojima seljačke radne zadruge u koju Zagorja. Tako su Novoselci postali
su živjeli tzv. podunavski Nijemci su se mogli uključiti kolonisti i U nekadašnji Neudorf uputili stanovnici Pulanice, Sv. Kate i
ili Švabe kako su ih nazivali. Nova ostali agrarni interesenti koji su su se i stanovnici okolice Zadra Stare Bistre iz stubičkog kraja.
vlast započela je s organiziranim agrarnom reformom dobili zemlju. iz Posedarja, Starigrada, Slivnice, Najveći broj kolonista regruti-
doseljavanjem, planskom kolo- Većina kolonista dobila je u različi- Pridrage i Vinjerca, a u manjem rao se iz sela nekadašnjeg kotara
nizacijom, stanovnika iz tzv. tim dijelovima seoskog atara oko 7 broju iz sela Kali i Preko s otoka Zlatar kao što su: Krešovice, Bede-
pasivnih, prenapučenih krajeva – 9, a nešto manji broj oko 2 jutra Ugljan, Soline i Savara s Dugog kovčina, Bedekovica, Bješovec,
Dalmatinske Zagore, nekih manjih obradivih površina. otoka te malog otočića Rava. Sta- Brestovec, Gora, Grabe, Poznano-
otoka, Like, Banovine, Korduna, novnici tih otoka poznati su pod vec, Lug Poznanovec, Kebel, Pece,
Gornje Podravine i Hrvatskog Prema dostupnim podacima nazivom Boduli. Iz sela užeg split- Pusta dol, Šemlica, Šipki, Velika i
Zagorja. Cijele obitelji napustile i arhivskoj građi koja se nalazi skoga zaleđa kao što su Dugopolje Zdravec.
su stari kraj i naselile su se u pohranjena u Arhivskom sabirnom i Grdovac također je iselio manji
napuštene kuće i na poljoprivred- centru u Vinkovcima u Novom broj stanovnika. U Novo Selo uselili su se i sta-
ne posjede iseljenih Nijemaca. Selu je ostalo živjeti oko 40 – 50 novnici koji su ranije živjeli u pla-
stanovnika, a doselilo se oko 254 I stanovnici sjeverozapadnih ninskim dijelovima Like i Gorskoga
dijelova Hrvatske, Međimurja, Kotara te brežuljkastih krajeva
Vlakom bez voznoga reda s nešto obitelji s oko 1000 stanovnika. Hrvatskog Zagorja i gornje Korduna i Banovine. Doselile su i Paklenice kod Novske također je
malo potrebnih stvari naselili su Iz Dalmatinske Zagore doselile Podravine u znatnom broju doselili se 23 obitelji koje su brojale oko bilo nekoliko doseljenika. Dose-
se novi stanovnici u nekadašnji su se u Vinkovačko Novo Selo. 90 osoba. ljavali su se u tim prvim poratnim
Neudorf koji se od tada pa nadalje su se 122 obitelji koje su brojale oko Ukupno se doselilo 76 obitelji koje godinama i stanovnici iz nekih
nazivao Vinkovačko Novo Selo. 485 osoba. Iz okolice Benkovca za su brojale oko 304 osobe. Iz pre- Novoselci su tako postali dose- slavonskih sela: Prvča iz okolice
Do 1953. godine postojalo je kao put u novi zavičaj opredijelili su se napučenoga Međimurja iseljavali ljenici iz ličkih sela: Perušić, Gradiške, Klokočevik i Kobaš iz
samostalno naselje, a novim admi- stanovnici slijedećih sela: Bruška, su se stanovnici iz sela : Badvica, Rudopolje kod Otočca, Bijele okolice slavonskog Broda, Strizi-
nistrativnim ustrojem postalo je Islam Grčki, Biljane, Brgud, Budak, Jalšovec, Livica, Podturen, Marof, Rijeke kod Korenice te goransko- vojne te nekih sela vinkovačkog
sastavnim dijelom odnosno jednim Ceranje, Donje i Gornje Biljane, Mihovljan, Orehovica, Kamena ga Čabra. Doseljeni su i stanovni- kraja.
od kvartova Vinkovaca. Karin, Lisičić, Stankovci, Zagrad Gorica, Kalnička Kapela, Vinićno, ci Cetingrada i Drežnika iz okolice
i Bjelina. Među kolonistima su se Prolog, Draškovec, Goričan i Slunja, Kestanovca iz okolice U znatno manjem broju - pet
Kada su se prvi kolonisti naselili nalazili i stanovnici sela iz okolice Novakovec. Svoja ognjišta drago- Vojnića, Bijele Vode, Gradaca i obitelji s oko 14 članova ovdje su
1946. godine, naselje je imalo oko Biograda: Pakoštane, Draga, voljno su napustile i neke obitelji Velikog Šušnjara iz glinskoga kraja se naselile i neke obitelji iz Bosne
15 ulica. Kuće nisu bile oštećene Raštane i Tinj. Jedan dio kolonista koje su bolji život potražile u te sela: Cage, Pedalj, Stupnica i i Hercegovina iz Bugojna, Drvara,
a u većini je ostao namještaj i iselio se i iz nekih sela šibensko- Slavoniji iz sela okolice Ivanca kao Udetin iz okolice Dvora na Uni. nekadašnjeg Duvna, Dobrljina kod
pokućstvo. Znatno je bila oštećena ga kraja kao što su Zaton, Slivno i što su Babina Gorica, Podgorje, Iz Moštanice iz okolice Petrinje nekadašnjeg Bosanskog Novog i
evangelička crkva, posebno njezin Čvrljevo. Vlakom bez voznoga reda Kamenica, Voća i Lepoglava. Iz sela i Luke kod Karlovca također se Grahova. Zabilježeni su i slučajevi
toranj. Većina ulica dobila je nove u pravcu rodne i plodne Slavonije uže varaždinske okolice Brezje, doselilo nekoliko osoba. Doselile doseljavanja jedne obitelji iz slo-
nazive, a kod nekih poput, Haupt- uputili su se i stanovnici sela iz Kelemen, Kolarovec, Križev Breg su se u Novo Selo i 24 obitelji s venskog Kočevja te 3 obitelji koje
strasse, Schulgasse, Friedhofgas- okolice Drniša: Gornje Planjane, i Vratno te iz okolice Ludbrega: oko 80 članova i iz drugih krajeva su brojale 12 članova iz vojvođan-
se i drugih samo je izvršeno pre- Parčić, Popovići, Baljci, Biočić, Luka, Struga i Jurčevec također su Hrvatske i okolice Vinkovaca. Iz skog Bajmoka i Sr. Mitrovice.
vođenje imena na hrvatski jezik. Kričke, Mirilović polje, Otavice, Dugog Sela, Križevaca, Hrašćine
Tim doseljavanjima Vinkovač-
ko Novo selo postala je Hrvatska
u malom. Čula su se tih godina
sva narječja i dijalekti, a vrijeme
je činilo svoje. Sve to regionalno
pretapalo se u jedno prepoznat-
ljivo i dobro znano – novoselsko.
Nakon ove planske kolonizacije
u godinama koje su slijedile kako
zbog razvitka vinkovačkog gospo-
darstva, dobrog položaja i moguć-
nosti školovanja u vinkovačkim
srednjim školama u Novo Selo
postupno su se doseljavali novi sta-
novnici. Prvo iz okolnih sela, zatim
jaka struja Livnjaka, pa Hercego-
vaca, ali i drugih krajeva Hrvatske.
Ovim zapisom ukazali smo na
regionalno podrijetlo današnjih
stanovnika Novog Sela, neka znaju
i tragaju za svojim korijenima. U
narednoj kolumni biti će malo više
riječi o imenima porodica od kojih
većina i danas živi i Novom Selu.
Mnogi o tome ništa ne znaju, neki
pak malo. Držim kako se na to
treba podsjećati, pamtiti i zapisati
ne samo da se ne zaboravi, jer ako
nije zapisano, nije ni bilo, već i više
od toga – znati i pamtiti tko si i
odtkuda potječeš, kako ti se kao
pojedincu i narodu u svijetu glo-
balizacije ne bi zatro svaki trag.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
Nikolina Živković Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr prodaja@novosti.hr
