Page 11 - Vinkovački list - 22. studeni 2019.
P. 11
AK, 22.11.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Vodne zadruge i vodoprivrednog
poduzeća „Biđ - Bosut“ do
Vodnogospodarske ispostave
Na ulazu Bosuta u Vinkovce, područja Bosuta sa sjedištem u Vin- 261.158 hektara. Postojećim melio- i održavanja građevinskih, poljopri- krizu kako u pogledu poslovnih
nedaleko samog središta grada, na kovcima. Skoro na samom početku racionim sustavom osiguravala se vrednih i drugih strojeva i vozila i rezultata tako i u organizacijskom
Krnjašu, nalazi se „Stara brana“ Krnjaša uz najsjeverniju okuku zaštita 127 naselja općina Đakovo, njihovih priključnih uređaja putem pogledu. Pokušaji drugih općina
čija je izgradnja završena 1936. Bosuta s najljepšim pogledom Slav. Brod, Vinkovci, Vukovar i mehaničke radionice; projek- da preuzmu dio poslova i terena,
godine. Ona je trebala regulirati na rijeku sagrađena je višekatni- Županja, gdje je tada živjelo oko tantsku djelatnost (izrada idejne i koji su geografski pripadali vin-
razinu vode zbog opskrbe vodom ca u kojoj su se nalazili uredi te 280.000 stanovnika. Štitilo se oko tehničke dokumentacije, projekte kovačkom poduzeću, razriješe-
vinkovačkog željezničkog čvora, ustanove, a u katnim dijelovima 890 kilometara cesta i 220 kilo- konstrukcija i projekte građevin- ni su i osporeni Odlukom Vlade
posebice u vrijeme kada su se na stanovi. U jednome od njih živio metara željezničkih pruga istočne skog dijela objekata nisko i hidro- Republike Hrvatske 1991. g. kojom
željeznici za vuču koristile parne je pjesnik Vinkovaca i Slavonije Slavonije. Od poplavnih voda bilo je gradnje), građevinsku djelatnost je ova ustanova postala javnim
lokomotive. Bosut je oduvijek imao Miroslav Slavko Mađer. Uskoro je branjeno oko 194.800 ha obradivih niskogradnje svih vrsta objekata, poduzećem s definiranim slivnim
vrlo nestabilan vodostaj. Izgrad- ta zadruga izrasla u jedno od zna- površina. Hidro melioracijski radovi poslove nadzora, trgovinu na malo područjem pod nazivom Javno
njom te brane podignuta je razina čajnijih vodoprivrednih poduzeća od prvih godina nakon II. svjetskog prodajom proizvoda vlastite proi- vodoprivredno poduzeće „Biđ-
vode u zapadnom toku Bosuta Hrvatske s nazivom Vodoprivred- rata do 1978. g. izvedeni su u 60 zvodnje: drvne mase, stočne hrane Bosut“. Vodoprivreda Biđ-Bosut do
- uzvodno. Odatle se posred- no poduzeće „Biđ-Bosut“. katastarskih općina na površini i trave na kanalima. Radna orga- donošenja novog Zakona o vodama,
stvom crpke i dugim cjevovodom od 118.000 hektara. „Biđ-Bosut“ nizacija izvodila je hidrotehničke pokrivala je slivno područje u pet
čiji ostaci mjestimično i danas U 82 godine postojanja (1924. održavao je kanalsku mrežu povr- i hidromelioracione radove i izvan općina: Slavonski Brod, Županja,
postoje voda odvodila do želje- - 2006. g.) i kontinuiranom djelo- šinske odvodnje dužine oko 6.810 SVIZ-e Biđ—Bosut - na slivu rijeke Đakovo, Vukovar i Vinkovci, što je
zničkoga čvora. Istočni, nizvodni vanju ustanova je prolazila kroz km. Već u razdoblju od osnivanja Mirne (1969—1972.), na odteret- na neki način i geografska cjelina
dio, ostao je plitak čak plići nego razne oblike organiziranja i konsti- do 1934. godine izgrađen je sustav nom kanalu Lonja—Strug (1970.— glede riječnih tokova sliva. Dono-
ranije. Bosut je u gradu praktički tuiranja. Vodoprivredno poduzeće za obranu od poplava vanjskih voda, 71); na obodnom kanalu autoceste šenjem Odluke Vlade Republike
ostao bez vode. Ta brana zadrža- Biđ-Bosut je djelovalo na području crpna stanica i izvedena detaljna Zagreb — Karlovac (1971.—72.), Hrvatske, osamostalilo se poduzeće
vala je mnogo vode, koja bi inače pet općina jugoistočne Slavonije: kanalska mreža na površini od na odteretnom kanalu Kupa — u Slavonskom Brodu. U svrhu uprav-
dospjela u istočni dio. Za vrijeme Đakovo, Slavonski Brod, Vukovar, 36.000 ha, a u narednom periodu od Kupa (1972.—78.). Od sredine ljanja vodama, 2006. g. područje
sušnijih godina prema izjavana Županja i Vinkovci. Pedesetih dvanaest godina na daljnjih 26.000 sedamdesetih „Biđ-Bosut“ je ras- Republike Hrvatske podijeljeno je
očevidaca na nekoliko mjesta u godina prošloga stoljeća ta radna ha površina. U prvim poslijerat- polagao s 22 buldožera, 40 bagera, na vodna i slivna područja. Vodno
samog središtu Vinkovaca Bosut se organizacija imala više inženjera nim godinama glavni zadatak je 12 teretnih vozila, 36 osobnih područje na kojem se nalazi Vuko-
moglo pregaziti. Takvo stanje bilo je nego sve radne organizacije vin- bio završiti Zapadni lateralni kanal i terenskih vozila, 15 crpki i 66 varsko-srijemska županija pripada
pogubno za život riba i ostalih živo- kovačkog kotara. Do 1965. godine i ponovo izgraditi crpnu stanicu ostalih građevinskih strojeva savskom i dunavskom slivu. Na
tinjskih vrsta koje su živjele u vodi poslovala je kao ustanova finan- savskom vodnom području djeluju
ili uz nju do izgradnje „Nove brane“ Bosut većeg kapaciteta, jer je stara potrebnih za izvođenje radova na Hrvatske vode, VGO „Sava“ Zagreb,
1954. g. na lokaciji Trbušanci. Ona cirana iz državnog proračuna. porušena za vrijeme II. svjetskoga objektima niskogradnje i vodo- VGI ˝Biđ-Bosut˝ Vinkovci, a
je regulirala protok i vodostaj rijeke, Donošenjem Osnovnog zakona o rata. Kanal je počeo funkcionira- gradnje. Broj zaposlenih od 340 dunavsko vodno područje pokrivaju
naročito za vrijeme dužih suša na vodama dobila status radne orga- ti 1959. godine, a 1960. g. i crpna (1974.g.) povećao se na 550 (1980. g.) Hrvatske vode, VGO Drava-Dunav
potezu od „Stare“ do „Nove“ brane i nizacije koja obavlja djelatnost od stanica. Potom su uslijedili radovi Kako se veći broj radnika stalno Osijek, VGI ˝Vuka˝ Osijek. Slivnom
osiguravala potrebnu količinu vode posebnog društvenog interesa. na vodotocima Biđ s Kaluđerom, nalazio na terenu, uvjetima njihova području ˝Biđ-Bosut˝ Vinkovci
Bosutu u gradu, ali i za navodnja- Konstituiranjem Samoupravne Kaznica, Brižnica, Konjuša, Zib, življenja i rada pridavana je velika pripada 19 općina Vukovar-
vanje poljoprivrednih površina koje vodoprivredne interesne zajednice Teča, uređenje obala Bosuta u Vin- pozornost. Nabavljene su kućice sko-srijemske županije s ukupnom
su se nalazile u neposrednoj blizini (SVIZ-a) „Biđ-Bosut“, 30. lipnja kovcima te radovi na proširivanju koje su opremljene hladnjacima, duljinom kanala III. i IV. reda od
rijeke. 1975. godine, radna organizacija je savskog nasipa i kanalske mreže. plinskim pećima, radio i televizij- oko 4.110 km, dok slivnom području
nastavila djelatnost kao Vodopri- „Biđ-Bosut“ je jednom trećinom skim aparatima. Osiguran im je ˝Vuka˝ Osijek pripada 10 općina
„Stara brana“ i prostor uz nju vredno poduzeće „Biđ-Bosut“ sa kapaciteta obavljao radove na prijevoz na posao, odmor, sport i Vukovarsko srijemske županije
bilo je omiljeno mjesto vinkovač- sjedištem u Vinkovcima i tehničkim izvođenju kanalske mreže i drenaže rekreacija. Zbog razvitka poduzeća s ukupnom duljinom kanala III.
kih ribiča, a premda tu nije bilo odjelima u Đakovu, Slavonskom obradivih površina PIK-ova: u novoj industrijskoj zoni Zalužje i IV. reda od 365 km. Klimatske
dozvoljeno kupanje i kupača u Brodu i Županji, te nadzorništvima u Vinkovci, Županja, Đakovo, u Vinkovcima 1978. g. izgrađen je promjene kojima svakodnevno svje-
ljetnom periodu. Također služila je Drenovcima i Nijemcima. Radovi na Vukovar, Šid, Brčko, OVP Rijeka u novi poslovni prostor u kojem su dočimo koje se izravno odražavaju
stanovnicima Krnjaša i zapadnih gospodarskom održavanju kanalske dolini rijeke Mirna, PIK-a Umag, PZ se nalazili mehanička radionica, i na stanje voda nalažu kvalitetna
dijelova grada za prijelaz na drugu mreže financirali su se iz naknade, Jankovci i drugih. Također Radna servisne radionice, skladišta, rješenja kako u tehnološkom tako i
stranu Bosuta.Tijekom vremena odnosno sredstava Samouprav- organizacija „Biđ-Bosut“ obavljala uredske prostorije i drugi prateći organizacijskom pogledu. Ovo vin-
zbog dotrajalosti bila je nekoliko ne interesne zajednice za slivno je i sporedne djelatnosti poput: objekti. Novinu je predstavlja- kovačko poduzeće kroz svoju dugu
puta obnavljana. Kako nema raniju područje Biđ-Bosut. Osnovna dje- van šumskog uzgoja drveća i poljo- la nabavka strojeva za drenira- povijest u tom pogledu imalo je
funkciju, a u Vinkovcima u ovom latnost radne organizacije odnosila privrednih kultura u svrhu zaštite nje, odnosno postavljanje cijevi za važnu ulogu. Iz zgrade na Krnjašu
dijelu grada nedostaje most obzirom se na održavanje postojeće, te vodoprivrednih objekata i iskori- odvodnju podzemnih voda s oranica. već 95 godina uvijek se vodila briga
na teritorijalno širenje Krnjaša, izvođenju nove kanalske mreže, štavanja slobodnog zemljišta uz Kao i druga i ovo je poduzeće o vodama vinkovačkog kraja i Vuko-
Ulice Dragutina Karle Žanića i površinsku odvodnju područja vodotoke; pružanja usluga servisa krajem osamdesetih dospjelo u varsko-srijemske županije, čak i
Kanovaca godinama se govorilo o SVIZ-e Biđ-Bosut na površini oko u nemogućim uvjetima tijekom
njenoj rekonstrukciji i pretvaranju Domovinskog rata te kod obnove
u most. Prema najnovijim sazna- vodoprivredne infrastrukture u
njima uskoro će i doći do njezine postratnom periodu.
rekonstrukcije. Kakve, pitanje je !?
Šteta što se nije čuo i glas građana
koji su kao i ja riješenje vidjeli u
izgradnji visećeg ili lučnoga mosta
na temeljima postojeće građevine
kojega bi prvenstveno koristili,
pješaci i biciklisti, primjerene
visine u odnosu na razinu vode
ispod kojega bi i pri višem vodostaju
mogla ploviti i malo veća plovila u
pravcu Sopota i obrnuto. Tim prije
što se na sav glas Sopot i Bosut do
Novih Kunjevaca promoviraju kao
turistička atrakcija.
O stanju voda jugoistoč-
ne Slavonije posebno rijeke Save,
njezinih pritoka, močvarnih
područja te opasnosti i obrane od
poplava odavno se moralo voditi
računa i izgrađivati hidrotehnič-
ke objekte. U Šidu je 7. rujna 1924.
održana Osnivačka skupština za
osnivanje Vodne zadruge za obranu
od poplava rijeke Save i za isušenje
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Vodne zadruge i vodoprivrednog
poduzeća „Biđ - Bosut“ do
Vodnogospodarske ispostave
Na ulazu Bosuta u Vinkovce, područja Bosuta sa sjedištem u Vin- 261.158 hektara. Postojećim melio- i održavanja građevinskih, poljopri- krizu kako u pogledu poslovnih
nedaleko samog središta grada, na kovcima. Skoro na samom početku racionim sustavom osiguravala se vrednih i drugih strojeva i vozila i rezultata tako i u organizacijskom
Krnjašu, nalazi se „Stara brana“ Krnjaša uz najsjeverniju okuku zaštita 127 naselja općina Đakovo, njihovih priključnih uređaja putem pogledu. Pokušaji drugih općina
čija je izgradnja završena 1936. Bosuta s najljepšim pogledom Slav. Brod, Vinkovci, Vukovar i mehaničke radionice; projek- da preuzmu dio poslova i terena,
godine. Ona je trebala regulirati na rijeku sagrađena je višekatni- Županja, gdje je tada živjelo oko tantsku djelatnost (izrada idejne i koji su geografski pripadali vin-
razinu vode zbog opskrbe vodom ca u kojoj su se nalazili uredi te 280.000 stanovnika. Štitilo se oko tehničke dokumentacije, projekte kovačkom poduzeću, razriješe-
vinkovačkog željezničkog čvora, ustanove, a u katnim dijelovima 890 kilometara cesta i 220 kilo- konstrukcija i projekte građevin- ni su i osporeni Odlukom Vlade
posebice u vrijeme kada su se na stanovi. U jednome od njih živio metara željezničkih pruga istočne skog dijela objekata nisko i hidro- Republike Hrvatske 1991. g. kojom
željeznici za vuču koristile parne je pjesnik Vinkovaca i Slavonije Slavonije. Od poplavnih voda bilo je gradnje), građevinsku djelatnost je ova ustanova postala javnim
lokomotive. Bosut je oduvijek imao Miroslav Slavko Mađer. Uskoro je branjeno oko 194.800 ha obradivih niskogradnje svih vrsta objekata, poduzećem s definiranim slivnim
vrlo nestabilan vodostaj. Izgrad- ta zadruga izrasla u jedno od zna- površina. Hidro melioracijski radovi poslove nadzora, trgovinu na malo područjem pod nazivom Javno
njom te brane podignuta je razina čajnijih vodoprivrednih poduzeća od prvih godina nakon II. svjetskog prodajom proizvoda vlastite proi- vodoprivredno poduzeće „Biđ-
vode u zapadnom toku Bosuta Hrvatske s nazivom Vodoprivred- rata do 1978. g. izvedeni su u 60 zvodnje: drvne mase, stočne hrane Bosut“. Vodoprivreda Biđ-Bosut do
- uzvodno. Odatle se posred- no poduzeće „Biđ-Bosut“. katastarskih općina na površini i trave na kanalima. Radna orga- donošenja novog Zakona o vodama,
stvom crpke i dugim cjevovodom od 118.000 hektara. „Biđ-Bosut“ nizacija izvodila je hidrotehničke pokrivala je slivno područje u pet
čiji ostaci mjestimično i danas U 82 godine postojanja (1924. održavao je kanalsku mrežu povr- i hidromelioracione radove i izvan općina: Slavonski Brod, Županja,
postoje voda odvodila do želje- - 2006. g.) i kontinuiranom djelo- šinske odvodnje dužine oko 6.810 SVIZ-e Biđ—Bosut - na slivu rijeke Đakovo, Vukovar i Vinkovci, što je
zničkoga čvora. Istočni, nizvodni vanju ustanova je prolazila kroz km. Već u razdoblju od osnivanja Mirne (1969—1972.), na odteret- na neki način i geografska cjelina
dio, ostao je plitak čak plići nego razne oblike organiziranja i konsti- do 1934. godine izgrađen je sustav nom kanalu Lonja—Strug (1970.— glede riječnih tokova sliva. Dono-
ranije. Bosut je u gradu praktički tuiranja. Vodoprivredno poduzeće za obranu od poplava vanjskih voda, 71); na obodnom kanalu autoceste šenjem Odluke Vlade Republike
ostao bez vode. Ta brana zadrža- Biđ-Bosut je djelovalo na području crpna stanica i izvedena detaljna Zagreb — Karlovac (1971.—72.), Hrvatske, osamostalilo se poduzeće
vala je mnogo vode, koja bi inače pet općina jugoistočne Slavonije: kanalska mreža na površini od na odteretnom kanalu Kupa — u Slavonskom Brodu. U svrhu uprav-
dospjela u istočni dio. Za vrijeme Đakovo, Slavonski Brod, Vukovar, 36.000 ha, a u narednom periodu od Kupa (1972.—78.). Od sredine ljanja vodama, 2006. g. područje
sušnijih godina prema izjavana Županja i Vinkovci. Pedesetih dvanaest godina na daljnjih 26.000 sedamdesetih „Biđ-Bosut“ je ras- Republike Hrvatske podijeljeno je
očevidaca na nekoliko mjesta u godina prošloga stoljeća ta radna ha površina. U prvim poslijerat- polagao s 22 buldožera, 40 bagera, na vodna i slivna područja. Vodno
samog središtu Vinkovaca Bosut se organizacija imala više inženjera nim godinama glavni zadatak je 12 teretnih vozila, 36 osobnih područje na kojem se nalazi Vuko-
moglo pregaziti. Takvo stanje bilo je nego sve radne organizacije vin- bio završiti Zapadni lateralni kanal i terenskih vozila, 15 crpki i 66 varsko-srijemska županija pripada
pogubno za život riba i ostalih živo- kovačkog kotara. Do 1965. godine i ponovo izgraditi crpnu stanicu ostalih građevinskih strojeva savskom i dunavskom slivu. Na
tinjskih vrsta koje su živjele u vodi poslovala je kao ustanova finan- savskom vodnom području djeluju
ili uz nju do izgradnje „Nove brane“ Bosut većeg kapaciteta, jer je stara potrebnih za izvođenje radova na Hrvatske vode, VGO „Sava“ Zagreb,
1954. g. na lokaciji Trbušanci. Ona cirana iz državnog proračuna. porušena za vrijeme II. svjetskoga objektima niskogradnje i vodo- VGI ˝Biđ-Bosut˝ Vinkovci, a
je regulirala protok i vodostaj rijeke, Donošenjem Osnovnog zakona o rata. Kanal je počeo funkcionira- gradnje. Broj zaposlenih od 340 dunavsko vodno područje pokrivaju
naročito za vrijeme dužih suša na vodama dobila status radne orga- ti 1959. godine, a 1960. g. i crpna (1974.g.) povećao se na 550 (1980. g.) Hrvatske vode, VGO Drava-Dunav
potezu od „Stare“ do „Nove“ brane i nizacije koja obavlja djelatnost od stanica. Potom su uslijedili radovi Kako se veći broj radnika stalno Osijek, VGI ˝Vuka˝ Osijek. Slivnom
osiguravala potrebnu količinu vode posebnog društvenog interesa. na vodotocima Biđ s Kaluđerom, nalazio na terenu, uvjetima njihova području ˝Biđ-Bosut˝ Vinkovci
Bosutu u gradu, ali i za navodnja- Konstituiranjem Samoupravne Kaznica, Brižnica, Konjuša, Zib, življenja i rada pridavana je velika pripada 19 općina Vukovar-
vanje poljoprivrednih površina koje vodoprivredne interesne zajednice Teča, uređenje obala Bosuta u Vin- pozornost. Nabavljene su kućice sko-srijemske županije s ukupnom
su se nalazile u neposrednoj blizini (SVIZ-a) „Biđ-Bosut“, 30. lipnja kovcima te radovi na proširivanju koje su opremljene hladnjacima, duljinom kanala III. i IV. reda od
rijeke. 1975. godine, radna organizacija je savskog nasipa i kanalske mreže. plinskim pećima, radio i televizij- oko 4.110 km, dok slivnom području
nastavila djelatnost kao Vodopri- „Biđ-Bosut“ je jednom trećinom skim aparatima. Osiguran im je ˝Vuka˝ Osijek pripada 10 općina
„Stara brana“ i prostor uz nju vredno poduzeće „Biđ-Bosut“ sa kapaciteta obavljao radove na prijevoz na posao, odmor, sport i Vukovarsko srijemske županije
bilo je omiljeno mjesto vinkovač- sjedištem u Vinkovcima i tehničkim izvođenju kanalske mreže i drenaže rekreacija. Zbog razvitka poduzeća s ukupnom duljinom kanala III.
kih ribiča, a premda tu nije bilo odjelima u Đakovu, Slavonskom obradivih površina PIK-ova: u novoj industrijskoj zoni Zalužje i IV. reda od 365 km. Klimatske
dozvoljeno kupanje i kupača u Brodu i Županji, te nadzorništvima u Vinkovci, Županja, Đakovo, u Vinkovcima 1978. g. izgrađen je promjene kojima svakodnevno svje-
ljetnom periodu. Također služila je Drenovcima i Nijemcima. Radovi na Vukovar, Šid, Brčko, OVP Rijeka u novi poslovni prostor u kojem su dočimo koje se izravno odražavaju
stanovnicima Krnjaša i zapadnih gospodarskom održavanju kanalske dolini rijeke Mirna, PIK-a Umag, PZ se nalazili mehanička radionica, i na stanje voda nalažu kvalitetna
dijelova grada za prijelaz na drugu mreže financirali su se iz naknade, Jankovci i drugih. Također Radna servisne radionice, skladišta, rješenja kako u tehnološkom tako i
stranu Bosuta.Tijekom vremena odnosno sredstava Samouprav- organizacija „Biđ-Bosut“ obavljala uredske prostorije i drugi prateći organizacijskom pogledu. Ovo vin-
zbog dotrajalosti bila je nekoliko ne interesne zajednice za slivno je i sporedne djelatnosti poput: objekti. Novinu je predstavlja- kovačko poduzeće kroz svoju dugu
puta obnavljana. Kako nema raniju područje Biđ-Bosut. Osnovna dje- van šumskog uzgoja drveća i poljo- la nabavka strojeva za drenira- povijest u tom pogledu imalo je
funkciju, a u Vinkovcima u ovom latnost radne organizacije odnosila privrednih kultura u svrhu zaštite nje, odnosno postavljanje cijevi za važnu ulogu. Iz zgrade na Krnjašu
dijelu grada nedostaje most obzirom se na održavanje postojeće, te vodoprivrednih objekata i iskori- odvodnju podzemnih voda s oranica. već 95 godina uvijek se vodila briga
na teritorijalno širenje Krnjaša, izvođenju nove kanalske mreže, štavanja slobodnog zemljišta uz Kao i druga i ovo je poduzeće o vodama vinkovačkog kraja i Vuko-
Ulice Dragutina Karle Žanića i površinsku odvodnju područja vodotoke; pružanja usluga servisa krajem osamdesetih dospjelo u varsko-srijemske županije, čak i
Kanovaca godinama se govorilo o SVIZ-e Biđ-Bosut na površini oko u nemogućim uvjetima tijekom
njenoj rekonstrukciji i pretvaranju Domovinskog rata te kod obnove
u most. Prema najnovijim sazna- vodoprivredne infrastrukture u
njima uskoro će i doći do njezine postratnom periodu.
rekonstrukcije. Kakve, pitanje je !?
Šteta što se nije čuo i glas građana
koji su kao i ja riješenje vidjeli u
izgradnji visećeg ili lučnoga mosta
na temeljima postojeće građevine
kojega bi prvenstveno koristili,
pješaci i biciklisti, primjerene
visine u odnosu na razinu vode
ispod kojega bi i pri višem vodostaju
mogla ploviti i malo veća plovila u
pravcu Sopota i obrnuto. Tim prije
što se na sav glas Sopot i Bosut do
Novih Kunjevaca promoviraju kao
turistička atrakcija.
O stanju voda jugoistoč-
ne Slavonije posebno rijeke Save,
njezinih pritoka, močvarnih
područja te opasnosti i obrane od
poplava odavno se moralo voditi
računa i izgrađivati hidrotehnič-
ke objekte. U Šidu je 7. rujna 1924.
održana Osnivačka skupština za
osnivanje Vodne zadruge za obranu
od poplava rijeke Save i za isušenje
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
