Uoči Mladog Uskrsa odnosno sutrašnje ‘Bijele nedjelje’, Društvo Hrvatska žena Vinkovci organiziralo je u svojim prostorijama izložbu ‘Uskrsni otarčići i svatovski otarci’ te predavanje etnologinje Ljubice Gligorević o razlici svatovca i bećarca koje je predstavila uz pomoć članova KUD-a Slavko Janković iz Šiškovaca.
Različitost, bogatstvo i ljepotu izrade otarčića koji se čuvaju po obiteljima iz prošlosti, ali izrađuju i u naše suvremeno vrijeme, članice i prijatelji Društva Hrvatska žena Vinkovci predstavili su izložbom u svojim prostorijama pred Mladi Uskrs. Ovoga puta otarčiće za Uskrs izrađene tehnikom šlinganja, rišaljea i toleda, starije ili novo urađene. Njima su pridruženi i stariji ili novo urađeni svatovski otarci.
U ruralnim, ali i urbanim sredinama Slavonije, Srijema i Baranje kroz povijest, priređena i prema nepisanim pravilima odabrana hrana nošena je za Uskrs na posvetu, blagoslov u Crkvu, ističe Ljubica Gligorević u katalogu Hrvatske žene. „Za velikih zadružnih obitelji to su bile velike korpe, a poslije manje korpe, košarice od pruća, redovito prekrivene malim otarcima — ručnicima ili salvetama ručno tkanim i ukrašenim različitim utkanim, vezilačkim i drugim tehnikama rada: pritkivanje, zubranje, kačkanje, šlinga, rišalje, toledo, neceraj, svilovez, zlatovez, često i uz brojne kombinacije”, pojasnila je Gligorević.
Uz izložbu, u prostorijama Hrvatske žene na Trgu Josipa Runjanina 10, održano je i predavanje predstavljanje šokačkih napjeva – svatovac.
Svatovac je, dio je tumačenja Ljubice Gligorević, tradicijski vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, ženska svadbena pjesma na deseteračke dvostihove koja se nekada u Šokadiji pjevala za cijelo vrijeme trajanja svatova.
“Svatovac je jedan od načina komunikacije svatovskih skupina i važnih pojedinaca te svojevrsni glazbeni lajtmotiv svatovskog slavlja“, kaže etnologinja.
Bećarac je opstao na svatovskoj sceni kao najviše izvođena svatovska pjesma, a razlikuje se od svatovca po izvedbi, tonskoj građi, rasponu, tonalitetskoj pripadnosti i interpretacijskim normama.
Bećarac je kao tradicijski napjev zahvaljujući organiziranoj djelatnosti amaterskih folklornih i glazbenih udruga i ansambala, folklornih i glazbeno- folklornih manifestacija (smotri, susreta, seminara i festivala), a djelomično zahvaljujući i estradnim glazbenicima i diskografskoj produkciji pozicioniran i zaštićen pod UNESCOM.
Svatovac bi mogao pratiti ovaj trend bećarca na način promocije i prezentacije o bogatom kulturnom nasljeđu kroz potporu društvene zajednice na državnoj, regionalnoj, županijsko, općinskoj i lokalnoj razini. Ovaj projekt Društva “Hrvatska žena“ Vinkovci, veliki je doprinos u tom smjeru.
