Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u subotu je razgovarala s članovima Hrvatske poljoprivredne komore o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a sastanak je održan na OPG-u Antuna Vrakića u Siču, u Brodsko-posavskoj županiji. Nakon sastanka ministrica Vučković je istaknula da je postignuto razumijevanje za veće povezivanje ratarske i stočarske proizvodnje u Slavoniji koja je kičma hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Vezano uz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, ministrica je rekla da on, uz ekonomsku, nastoji uvažavati i socijalnu i demografsku komponentu. Na sastanku je istaknuto i da je ratarska proizvodnja u Hrvatskoj posljednjih godina ostvarila velike pomake povećavanjem prinosa, a sudionici sastanka složili su se da je potreban bolji nadzor korištenja poljoprivrednog zemljišta kako bi ono bilo u funkciji proizvodnje i života na selu.
“Da je ova tematika jednostavna, bila bi do sada već riješena. Slažemo se svi da sva poljoprivredna gospodarstva koja su u nepovoljnim uvjetima opstala treba sačuvati. Saslušala sam i kritike koje ću sa svojim timom već u ponedjeljak razmotriti”, rekla je ministrica Vučković.
Antun Vrakić upozorio je da se 30 godina selo osipa te da veličina gospodarstva ne smije biti upitna.
“Trideset godina nismo riješili osnovu poljoprivrede, a to je poljoprivredno zemljište. Naš je cilj da se novim zakonom sačuva svaki poljoprivredni proizvođač – bio on s pet ili s trideset krava. Na dobrom smo putu. Veličina gospodarstva ne smije biti upitna, ona ne smije ići prema dolje, samo da napreduje i da mi povećavamo proizvodnju”, rekao je Vrakić i upozorio da Hrvatska nema za vlastite potrebe dostatnu poljoprivrednu proizvodnju.
Međutim, dodao je, ima prostora za povećanjem proizvodnje na površinama koje su trenutno izvan sustava poljoprivredne proizvodnje, primjerice u Brodsko-posavskoj županiji.
“Nekad je korišteno 105.000 hektara državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta. U Arkod je upisano 65.000 hektara od kojih je više od 10.000 hektara neobrađeno. To znači da je u ovoj županiji više od 50.000 hektara, većinom privatnog poljoprivrednog zemljišta, neobrađeno. To je veliki potencijal proizvodnje i opstanka, ali i povratka naših koji su otišli trbuhom za kruhom”, rekao je Vrakić podsjećajući da domaća poljoprivreda mora biti uređena i može osigurati uvjete za život kao i primjerice poljoprivreda u Austriji.
