„Demografija – stanje, izazovi i rješenja“, naziv je okruglog stola održanog u Vukovaru u organizaciji Veleučilišta Lavoslav Ružička i njihova Studentskog poduzetničkog inkubatora.
„Cilj nam je doprinijeti da za deset godina imamo barem jednoga stanovnika više“, poručio je domaćin, dekan Željko Sudarić promovirajući zaključak okruglog stola kako se na ovim prostorima u budućnosti može naseliti i živjeti.
Demografija muči gotovo cijelu Europu, a slijedom toga prelila se i kod nas naglasio je vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.
„Niz je razloga tome – ratna događanja koja su sve pokrenula, pa ulazak Hrvatske u EU i otvaranje granica što je sve pojačalo, a sve je dodatno zaoštrila ekonomska kriza. Situacija je svakako loša, ali nije bezizlazna“, dodao je.
Rekao je kako sve razine vlasti, od općina, preko gradova i županija do države poduzimaju razne korake, ali to za sada ne daje rezultate. Uz to, kaže, presušio je i „bazen“ u BiH, odakle su se godinama u Hrvatsku doseljavali građani u potrazi za boljim životom.
„Jedini način za demografsko bolje sutra je promjena porezne politike s kojom bi rubna i ruralna područja dobila šansu ostati i opstati. Naš zadatak je osigurati bolje uvjete kao i više plaće za naše građane“, ocijenjuje župan.
Govoreći o tome kako uvijek ima rješenja podijelio je saznanja dobivena tijekom nedavnog posjeta Izraelu koji, istaknuo je, vodi tzv. agresivnu useljeničku politiku. Ona je doprinjela da Izrael s 5 milijuna stanovnika, koliko su imali prije 10-15 godina, danas naseljava 9 milijuna.
Govoreći o trenutačnoj demografskoj situaciji, Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar primjećuje kako u hrvatskom jeziku već nedostaje izraza s kojim bi se opisala demografska situacija u Hrvatskoj. Kaže, još uvijek nismo dotaknuli dno, ali se tome približavamo napominjući kako situacija može biti i gora.
„To nam govore i privremeni podaci vitalne statistike za 2021. godinu koja je rekordno negativna od kada se mjeri u RH, odnosno pokazuju rekordno visok mortalitet i rekordno visok prirodni pad stanovništva, što će dovesti do još većeg demografskog pada. Iako je stanje teško ono nije bezizlazno i uz odgovarajuće državne intervencije mogu usporavati negativni demografski trendovi. Dok smo 2011. godine na 100 stanovnika u mladoj dobi imali 116 stanovnika starije dobi, danas na 100 stanovnika mlade dobi imamo čak 156 stanovnika starije dobi. Biološki demografski potencijal hrvatske populacije je vrlo nepovoljan i ne jamči demografsku revitalizaciju čak i uz primjenu snažnijih mjera tako da migracijska komponenta mora ući u razmatranja demografske politike Hrvatske u narednom razdoblju“, apostrofirao je Živić.
