Od 24. do 26. listopada 2023. godine u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci održavaju se Dani otvorenih vrata Odjela za transfuzijsku medicinu. Povod je 70 godina postojanja službe pa osoblje odjela ovih dana prezentira svoj rad svim osnovnim školama s područja grada Vinkovaca.
Čitajući knjigu o 180 godina vinkovačke bolnice objavljenu 2011. godine, doktorica Marija Bekavac, specijalist transfuzijske medicine i voditeljica službe, našla je mnoštvo zanimljivih podataka o transfuziji u našoj bolnici. Danom otvorenih vrata htjela je, kaže, približiti povijest ovoga odjela i podsjetiti kako je služba osnovana prije točno 70 godina kada je uspostavljena redovna stanica za transfuziju.
„Našla sam podatak da je 22.3.1953. godine donesena odluka kako je potrebno početi skupljati krv, za početak među vojskom te da se uspostavi redovita stanica za transfuziju gdje bi ona zadovoljavala potrebe za krvim pripravcima. Prve transfuzije su davane na kirurgiji i ginekologiji, a vrlo brzo su se počeli objavljivati članci jer sama transfuzija imala je veliku važnost od početka do kraja. Već tada se govorilo o racionalnom iskorištavanju krvi, pa je doktor Goranić 1956. godine održao predavanje o indikacijama za transfuziju krvi. Jer s krvlju, koliko god je ona lijek koji spašava život, nije se igrati”, priča nam doktorica Bekavac.
S učenicima osmih razreda razgovaraju o krvnim grupama, nasljeđivanju te humanosti samog čina darivanja krvi jer je to nešto, napominje naša sugovornica, od čega ne možeš imati neku veliku korist.
Doktorica Bekavac drugi je liječnik koji je prošao edukaciju za rad na transfuziji, prvi je bio Ozren Koščić, međutim on nikada nije radio na tome nego je bio vanjski suradnik. Njegova supruga kasnije odlazi na edukaciju u Osijek pa na specijalizaciju u Beograd i ona je bila prvi liječnik koji je baš radio na transfuziji.
„Transfuzija je najprije bila u staroj bolnici, u jednoj velikoj prostoriji pregrađenom drvenom stjenkom. U njoj je bila rupa kroz koju su darovatelji pružali ruku i tehničari su tako uzimali krv. Krv se spremala u staklene boce zapremnine 125, 250 i 250 mililitara. Danas se uzima doza krvi od 450 mililitara jer je zaključeno da svi koji su teži od 50kg mogu darivati toliku količinu krvi iz koje se onda mogu odvojiti eritrociti od plazme i od trombocita. Iz svake doze krvi idu najmanje tri pripravka”, pojasnila je Marija Bekavac.
Osim što želimo obilježiti jubilarnih 70 godina od osnivanja transfuzijske službe te Dan darivatelja krvi, cilj je i promovirati davalaštvo, upoznati djecu s osnovama, dodaje naša druga sugovornica, liječnica Nikolina Brkić, specijalist transfuzijske medicine.
„Malo se priča o tome u školama, pa čak i na fakultetima, a svima je ta krv potrebna, bilo liječnicima ili pacijentima. Prema načelima naše države, davalaštvo je besplatno, uz nekakve simbolične naknade, anonimno je i dobrovoljno, nikoga se ne može natjerati da daruje krv”, napominje doktorica Brkić.
Pojašnjava nam kako vinkovački Odjel za transfuzijsku medicinu krv ne prikuplja od 2012. godine, tu ulogu su preuzele banke krvi od kojih onda liječnici naručuju krvi. U Hrvatskoj ih je trenutno sedam.
„Izdavanje krvi samo je četvrtina našega posla. Mi kao bolnička i transfuzijska jedinica fokusirani smo na čuvanje krvnih pripravaka, brinemo da bude sve u redu, da se čuvaju u adekvatnim uvjetima, radimo transfuzijska testiranja pacijenata prije primanja transfuzije, pratimo trudnice i radimo imunohematološka testiranja trudnica. To je laboratorijski dio, a osim serologije, radi se hepatitis markeri, HIV i sifilis testiranja. Ambulantni dio je još opsežniji”, sažela je Brkić dio njihovog posla.
Na odjelu su trenutno tri liječnice, jedna na specijalističkom usavršavanju te 10 medicinskih sestara.
