Oprezno u prirodi, sezona je krpelja!

0
771

Možda ne u tako velikom broju kao nekada, ali i danas se za 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, odlazi u prirodu na ugodno druženje uz roštilj, kotlić s grahom ili čobancem, šetnju, neku rekreativnu sportsku aktivnost… Pri tome, kao i pri svakom odlasku u prirodu u ovo vrijeme, u proljeće, a onda i u rano ljeto, treba biti oprezan jer je to vrijeme najveće brojnosti krpelja. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima, koji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. 

Krpelji, poznato je, za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama i sisavcima, a iznimno i na čovjeku, sišu krv, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom je priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Iako je samo mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti, svakako treba učiniti sve kako se krpelja spriječilo da se prihvati, pomno se pregledati po povratku kući te na odgovarajući način ukloniti krpelja ukoliko se prihvatio. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stoga preporučuju:

PREPORUČENE OSOBNE MJERE ZAŠTITE

Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).

Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).

Nakon povratka iz prirode se pregledajte i provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.

Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela).

Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).

Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

Otuširajte se po povratku iz prirode.

Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.

PREPORUČENE MJERE U SLUČAJU UBODA KRPELJA, KAD SE VEĆ PRIČVRSTIO ZA KOŽU

Ako ste uočili krpelja u koži, važno je da ga što prije uklonite – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Odmah ga izvadite pincetom (prije toga operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom), zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu, i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože.

Nemojte krpelja ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se na taj način i lakše prenese zaraza.

Ove, kao i podatke o najčešćim bolestima koje prenose krpelji, njihovim simptomima i liječenju možete pronaći na: www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-kako-se-zastititi/