Prije mjesec dana pčelare je zabrinuo izlazak iz košnica uslijed toplijeg vremena. Njihov biološki sat alarmirao je preuranjeno proljeće. Uz cvat lijeske, već unose pelud, pa su i matice mnogo ranije počele nositi jajašca.
Nastupi li dugotrajna hladna zima, neće biti dobro. Stručnjaci podsjećaju kako je posao pčelara tijekom zime brinuti da na pčelinjaku ima dovoljno meda za prezimiti do kalendarskog proljeća. Kada pčele napuste košnice i lete okolo u toplijim zimskim danima tražeći hranu, troše energiju. U prirodi ništa neće pronaći, što znači, potrošit će puno energije tražeći nešto čega nema, pojašnjavaju. Ipak nekoliko neravnomjerno toplih dana zimi može dugoročno dobro doći pčelama, jer se tada izlijeću, što je korisno za zdravlje cijele obitelji. No, ako toplo vrijeme potraje dulje zimi, pčele će ubrzano konzumirati hranu položenu u košnice, što može znatno, čak i smrtno oštetiti košnicu.
„Kada se spomene zima, imamo idiličnu sliku mira, hladnoće, snijega i tišine. Naše pčele prilagođene su tim uvjetima i svoj su životni ciklus uskladile s tim. Unazad desetak godina vremenske prilike su drugačije, pčele svoj život prilagođavaju okolišnim uvjetima i rade sve ono što je potrebno za uspješno preživjeti taj period. Pčelari koji su na vrijeme pripremili svoje pčelinje zajednice s dovoljnim količinama meda i tretirali ih od nametnika, za očekivati je, neće imati problema u prezimljavanju i uspješnom proljetnom razvoju. Toplo vrijeme zimi, za posljedicu ima veću potrošnju hrane i pojavu prvog legla. To može izazvati probleme u daljnjem tijeku zimovanja ako dođe do naglog i dugotrajnog zahlađenja. Pčele u tom slučaju griju leglo svojim tijelima i ako nema hrane, dostupnog meda ugibaju”, kaže Stanko Čuljak, dugogodišnji pčelar, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.
Ostaje kontrola potrošnje hrane i po potrebi dodavanje prve pogače. Prošlu godinu, u okviru desetogodišnjeg prosjeka, ocjenjuje lošijom.
„Nakon dvije godine u kojima većina pčelara nije ni vrcala med, prošle godine smo izvrcali neke količine meda. Moram naglasiti da oni pčelari koji ulažu velika sredstva u opremu i seljenje pčelinjih zajednica, jer od toga žive, svake godine vrcaju med. Znači, domaćeg meda bit će dovoljno za naše sugrađane”, ohrabruje Čuljak, ali o cijenama će svoje reći tržište. No, opći je stav pčelara kako se cijene već dugo nisu mijenjale i nešto će morati poduzeti.
