Zbog vremenskih oscilacija i izmjena hladnih i toplijih dana, protekle tri godine bile su vrlo nepovoljne za pčelare, a to se najviše osjetilo na prinosu meda u košnicama te kvaliteti pčelinjih proizvoda. Međutim, ova godina još uvijek je povoljna i pčelari očekuju dobre prinose i kvalitetan med.
„Napokon smo dobili godinu koja je počela u skladu s očekivanim vremenskim prilikama za ovo godišnje doba. Pčele su se razvijale prema očekivanju i oni pčelari koji su svoje pčele uzimili s dovoljno zimnice, a na vrijeme učinili tretman protiv varoe, nisu imali iznadprosječnih zimskih gubitaka. Pčele su tako spremne donijele napokon meda za vrcanje. Nažalost, ponovno u drugom dijelu cvjetanja bagrema visoke temperature su skratile medenja i utjecale na umanjeni očekivani prinos meda. Ali ne možemo se žaliti jer su neki pčelari napokon vrcali”, rekao je Stanko Čuljak, predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
I prošle godine je, kaže, bagrem u većini područja jako izmrzao pa je medenje ovisilo o mikrolokaciji, zato ove godine očekuju solidne količine i kvalitetan domaći med. Dodao je i kako će, tragom porasta cijena koje direktno utječu na proizvodnju meda, pčelinji proizvod morati poskupjeti jer, kada pokrije sve troškove pčelarenja, pčelar mora imati i neku dobit.
Goran Ferbežar, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Ferbežar, danas ima oko 150 košnica, a osim mednih mješavina i ostalih pčelinjih proizvoda, proizvodi i medovinu, vino od meda, koju proizvodi u potpuno kontroliranim uvjetima. Košnice Ferbežar seli na ispašu – u Ilok na lipu, na Banovinu zbog kestena, u Tovarnik na bagrem.
„Na našim mikrolokacijama počelo je dobro. Uljana repica i voćna paša značajno je bolja nego prošle godine, a nakon toga odselili smo na bagrem gdje smo prošli lošije nego prošle godine kada je na našoj mikrolokaciji bagrem medio sasvim pristojno i u konačnici vrcanje, naprotiv većini Hrvatske, bilo je dobro. Sada smo košnice odselili na kesten u Dvor na Unu i na lipu u Šarengrad i čekamo nastavak sezone. Tek smo na pola pa je teško još išta zaključivati”, tvrdi Ferbežar smatrajući kako bi cijena meda svakako trebala rasti, budući da su svi troškovi proizvodnje znatno porasli: „Također, mi pčelari koji se pčelarstvom bavimo profesionalno i živimo isključivo od svoje proizvodnje, imamo poskupljenje svih ostalih životnih troškova i smatram da će se to sigurno morati odraziti na cijenu meda”.
Recimo još kako je Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije organizirao proteklog vikenda tribinu na temu Mogućnosti unapređenja pčelarske proizvodnje suradnjom pčelarskih saveza, na kojoj je sudjelovao Savez pčelara Kadulja iz Ljubuškog BiH i Hrvatski kulturni centar iz Vajske u Vojvodina koji namjerava kroz povezati pčelare s obje strane granice. Slaven Cvitanović, predsjednik Saveza pčelara Kadulja, kaže kako imaju uspješnu suradnju s vinkovačkim pčelarima od kojih uče kako povlačiti novac iz EU fondova te kako je situacija u pčelarstvu u BiH nepovoljnija nego u Hrvatskoj.
Pčelar iz Ljubuškog pak kaže kako je u Hercegovini godina loša, hladna i prinosi su slabi pa su do polovice svibnja morali hraniti pčele kako bi preživjele. Ipak, kaže, mali je pomak od 2018. koja je za pčelare bila katastrofalna, a po košnici ove godine dobiju 15 kilograma.
