Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a većina negativnih komentara vezana je uz radna mjesta i veliku stopu nezaposlenosti što za sobom posljedično otvara problem odlaska mladih ljudi u inozemstvo.

Iako stanje u Vinkovcima nije bajno, ipak se vide pozitivni pomaci. Na kraju prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Vinkovci bilo je ukupno 4.760 nezaposlenih osoba što znači da se broj onih bez posla smanjio za 543 u odnosu na isto vrijeme godinu prije kada ih je bilo 5.303.

Dobre vijesti donijela je, popularno rečeno, sezona. Tijekom prošle godine na sezonskim se poslovima zaposlila 631 osoba, a bilježi se povećanje od 25,9% u odnosu na 2020. „Stanje ide na bolje, ali i dalje to nisu brojke kao prije. U 2016. je na sezonskim poslovima bilo zaposleno gotovo dvije tisuće radnika”, rekao je predstojnik HZZ-a PU Vinkovci Dražen Jerković dodavši kako su najzastupljeniji poslovi iz skupine uslužnih i trgovačkih zanimanja.

Mjere za zadržavanje radnih mjesta trenutno se provode za prosinac 2021. i poslodavce iz raznih djelatnosti, a predstavljen je i novi paket mjera pod nazivom „Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”.

Sastoji se od niza potpora, od kojih se samo neke odnose na (samo)zapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, proširenje poslovanja, mobilnost radne snage, obrazovanje u svim svojim oblicima i tzv. stalne sezonce.

Ovaj paket nije specifičan samo po opsežnosti, naglasak je stavljen i na financiranje zelenih te digitalnih radnih mjesta. Prvoj skupini pripadaju gospodarski subjekti koji se bave okolišno održivom djelatnošću, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša dok se drugi dio odnosi na sve popularnija digitalna radna mjesta i poslove za čije obavljanje osoba mora posjedovati znanja u području programiranja, razvoja aplikacija, digitalnog marketinga, robotike i razvoja algoritama i proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju.

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazuje izvješće Eurostata, izvjestila je Hina.

Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni snažno su porasle prošloga ljeta zahvaljujući intenzivnim programima cijepljenja protiv covida i paralelnom ublažavanju epidemioloških mjera. Vlade su se i u ljetnom tromjesečju pojačano zaduživale kako bi financirale mjere potpore kompanijama i građanima, ali ubrzani gospodarski rast rezultirao je nižom razinom duga iskazanog udjelom u BDP-u.

Tako se na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna smanjio na 90,1 posto, s 90,9 posto u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured. U eurozoni kliznuo je s 98,3 na 97,7 posto. U odnosu na treće tromjesečje 2020. godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan je u EU uvećan za 0,9 postotnih bodova, te za 1,1 postotni bod u eurozoni. Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. U Italiji bio je otprilike upola veći od BDP-a, u Portugalu za 30 posto veći, a u Španjolskoj i Francuskoj premašio je BDP za 22 odnosno za 16 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2021. iznosio 344,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 82,4 posto BDP-a. Na kraju lipnja iznosio je 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 86,1 posto BDP-a. Prva je procjena pokazivala da je iznosio 87,5 posto BDP-a. Na kraju rujna 2020. godine iznosio je 326 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,7 posto BDP-a. Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Mađarska i Austrija gdje je iznosio 80,3 odnosno 84,1 posto.

Najnižu razinu javnog duga bilježila je na kraju prošlogodišnjeg trećeg tromjesečja Estonija, od 19,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Gospodarska aktivnost ubrzala je prošlog ljeta u većini zemalja, što se očitovalo u padu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova. Slijede Portugal i Hrvatska gdje je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9 odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja. Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5 odnosno 1,1 postotni bod.

Hrvatska je i među zemljama EU-a koje su najviše smanjile javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj rujna 2020. godine, za 2,3 postotna boda. Daleko je najviše smanjen na Cipru, za 6,4 postotna boda. Slijede Irska sa smanjenjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 3,6 postotnih bodova, te Nizozemska i Danska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna bio manji za 2,5 odnosno za 2,4 postotna boda nego na kraju rujna 2020., pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je pak porastao u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna 2020.

S obzirom na podatke s početka godine iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske ovih su dana još jednom posebno upozorili vozače da ne voze ako su konzumirali alkohol. Doznajemo i kako je 2021. godina protekla kada je riječ o vožnji pod utjecajem alkohola i njezinim posljedicama.

Između Županje i Štitara 13. siječnja dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginula 55-godišnjakinja iz Županje. Uslijed neprilagođene brzine 22-godišnji vozač iz Štitara nije se pravovremeno uspio zaustaviti te je svojim automobilom udario u njezin, zaustavljan uz desni rub kolnika. Očevidom kod 22-godišnjaka utvrđeno je 1,16 promila alkohola u krvi. Inače, tijekom novogodišnjeg vikenda u prometu je zatečeno 7 alkoholiziranih vozača, a najviše promila 1,96, imao je 50-godišnjak u Babinoj Gredi. Sljedeći vikend bilo ih je 12, a s 1,95 promila prednjačio je 33-godišnjak u Tovarniku. Proteklog vikenda bilo ih je 9, a najviše, 1,71 promil, imao je 41-godišnjak u Vukovaru. Ne čudi stoga što je već s početkom godine policija ponovno upozorila vezano za vožnju pod utjecajem alkohola.

Za prošlu godinu, inače, podaci PU vukovarsko-srijemske govore kako prometne nesreće koje su skrivili alkoholizirani vozači čine 10,5% od ukupnoga broja odnosno 129 od 1 222 nesreće. U nesrećama koje su skrivili nastradalo je 24,6% od ukupnog broja nastradalih odnosno 88 od 524 osobe. Od ukupno 12 poginulih osoba u takvoj je nesreći stradala jedna osoba. Tako su 2021. godine alkoholizirani vozači prouzročili 129 prometnih nesreća, jednu s poginulom osobom, 53 s ozlijeđenim osobama (17 teško i 70 lakše) te 75 s materijalnom štetom.

Inače, ukupno tijekom 2021. godine zatečeno je 1 097 vozača pod utjecajem alkohola od kojih 257 s više od 1,5 promila te 10 s više od 3,00 promila. Budući da ih je najviše po broju prednjače vozači osobnih automobila (843), a tu su i 47 vozača bicikla, 51 vozač teretnog automobila, 15 vozača mopeda, 7 vozača motocikla, 8 vozača traktora…

Uz napomenu kako će i dalje poduzimati intenzivne mjere kako bi se smanjio broj prekršaja tzv. „4 ubojice u prometu”, alkohola, brzine, mobitela i pojasa, kao i svih drugih prekršaja, iz policije svim vozačima koji su konzumirali alkohol još jednom savjetuju: ostavite automobil parkiran na propisan način i pješačite – koristit će vam, a nećete nikoga dovesti u životnu opasnost / koristite javni prijevoz ili usluge taxi prijevoza / ako ste u društvu, unaprijed se dogovorite tko će ostati trijezan i voziti natrag / zamolite nekoga trijeznog da vas odveze / ne sjedajte za upravljač najmanje 24 sata nakon ispijanja veće količine alkoholnih pića / vožnjom pod utjecajem alkohola ne dovodite u opasnost samo sebe, već i druge / u noćima povećanog rizika (vikend) vozite sporije i opreznije, bez obzira jeste li popili ili niste / ne zaboravite da za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola niti jedan razlog nije opravdan.