Pomicanjem sata kazaljke jedan sat unatrag, odnosno s 3 sata ujutro na 2 sata, u nedjelju završava ljetno računanje vremena. Ranije pada mrak, problemi sa spavanjem, manjak energije i jesenska depresija je nešto čemu se malo tko veseli, a mnogi su iznenađeni što je zimsko računanje vremena zapravo “normalno“.

Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju tako da se tijekom dana koristi danje svjetlo što više. Prelazak na ljetno vrijeme ima drastičnije posljedice jer narušava biološki ritam i oduzima sat mogućeg sna, dok nam jesensko pomicanje sata nudi kompenzaciju. Dan se i dalje sastoji od 24 sata, no predstojeća nedjelja imat će sat više.

Najkasnije 2021. Hrvatska će, kao i ostatak Europske unije, ukinuti pomicanje sata. Vrijeme će cijelu godinu biti jedinstveno, a Europa samo treba odlučiti hoće li uvesti trajno ljetno ili trajno zimsko računanje. Da se pita Hrvate, to bi svakako bilo ljetno koje je u Hrvatsku, tadašnju Jugoslaviju, uvedeno 1983.

“Psihički je dosta djelovala na nas ta promjena sata. Radila sam od 7 sati i već sam bila naviknuta na buđenje po mraku. Primijetila sam da mi je raspoloženje bilo bolje i imala sam više snage, no onda je došlo ponovno zimsko računanje vremena i sve se to promijenilo, čak i na gore nego jer je promjena bila drastična“, rekla nam je Anica iz Ivankova koja se prisjetila svojih dana u vrijeme prve promjene računanja vremena.

Novije studije pokazuju ograničene efekte pomicanja sata te ističu njezine negativne posljedice. Ljudi se osjećaju lošije te pate od poremećaja cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. U poljoprivredi ima negativan učinak na prinos usjeva i dobrobit životinja te remeti bioritam stoke. Kokoši nesilice u prvom mjesecu nakon promjene sata nesu manje jaja, češće su upale vimena kod krava zbog promjene vremena mužnje, a postoje i druge posljedice nametnute promjene vremena. Te promjene negativno utječu i na zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.

Da bismo “resetirali” svoj unutarnji sat i što brže se prilagodili vremenskim promjenama, psihologinja Lea Maričić, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, ističe važnost izlaganja svjetlu tijekom budnih sati što je više moguće, ali i ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak.

“U ljetnom računanju vremena rjeđe se gleda televizija i češće se boravi u prirodi. Mogli bi se i osjećati bolje jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što povećava razinu serotonina koji podiže raspoloženje“, pojašnjava.