U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima predstavljena je knjiga pod nazivom „Ideologija, krivnja i odmazda” autora Domagoja Tomasa.
Djelo propituje utjecaje ključnih, kronološki vrlo zgusnutih, društveno-političkih prijelomnica (1939., 1941. i 1945.) na hrvatsko-katoličku intelektualnu scenu potkraj prve polovice dvadesetoga stoljeća. Osim autora, u predstavljanju knjige sudjelovali su predsjednik OMH Dražen Švagelj, koji je održao uvodnu riječ, i Ivan Zubac asistent na KBF-u u Đakovu.
„Pokušao sam iz perspektive intelektualne povijesti opisati vrlo složenu i dinamičnu političku i kulturnu scenu na hrvatskom prostoru u prvoj polovici 20. stoljeća kroz dublji uvid i analizu života i djela Vlahe Lovrića kao intelektualca koji se formirao unutar organizacijskih struktura hrvatskog katoličkog pokreta između dvaju svjetskih ratova”, rekao je Tomas.
Lovrić je ostao društveno aktivan i nakon uspostave NDH odnosno tijekom Drugog svjetskog rata te je nakon završetka istog otišao u iseljeništvo odakle je na koncu izručen Jugoslaviji na jugoslavenski zahtjev, a zatim mu je suđeno i izvršena je smrtna kazna.
„U konačnici pokušavam analizirati njegove motive i uzroke njegovih ideoloških opredjeljenja i transformacija te pokušavam utvrditi kontekst politike odmazde nakon Drugog svjetskog rata unutar same Jugoslavije, ali i na europskom istoku i zapadu, vidjeti koje su razlike te propitati i samo pitanje krivnje Vlahe Lovrića koji je tijekom Drugog svjetskog rata obavljao dužnost stožernika u Velikoj župi Gora u Petrinji”, navodi autor djela.
Ideju za knjigu dobio je istraživajući problematiku svećenika Ivana Tomasa i njegovu ulogu u crkveno-državnim odnosim između Jugoslavije i Vatikana. Tada je naišao na arhivsku građu Vlahe Lovrića.
„Zaintrigiralo me samo pitanje tko je bio taj Vlaho Lovrić, otkud njegova ostavština u ostavštini Ivana Tomasa i na koji su način oni bili povezani i koja je zapravo njegova društveno, politička, ali i kulturna uloga u čitavom razdoblju prve polovice 20. stoljeća. Kada sam krenuo dublje u istraživanje uočio sam kako se to može na vješt način kontekstualizirati u širem smislu iz perspektive intelektualne povijesti”, istaknuo je Domagoj Tomas.
