Iz Hrvatske liječničke komore naveli su da, zbog ruskih prijetnji nuklearnim oružjem, bilježe povećanu potražnju za kupnjom tableta joda iako za njihovim samostalnim uzimanjem trenutno ne postoji nikakva zdravstvena potreba, a može ozbiljno ugroziti zdravlje.
Iz Komore su priopćenjem upozorili hrvatske građane da se tablete kalijevog jodida izdaju isključivo na liječnički recept te je opasno da ih sami sebi daju i doziraju, pri čemu trenutno ne postoji nikakva zdravstvena potreba za njihovim uzimanjem.
Naglasili su i da tablete joda mogu izazvati opasne nuspojave, a u slučaju nuklearnog incidenta one nisu lijek koji se koristi za cijelo stanovništvo. Istaknuli su da veće doze joda u organizmu mogu izazvati različite poremećaje funkcije štitnjače – hipotireozu, hipertireozu ili blokadu rada štitnjače, a mogu izazvati i jake alergijske reakcije.
Stručnjak za nuklearnu energiju iz Laboratorija za nuklearnu fiziku pri Institutu Ruđer Bošković, fizičar Tonči Tadić kaže: “preživjeti nuklearnu eksploziju ovisi o sudbini, odnosno o tome gdje je bomba pala”, procjenjujući kako je ipak u pitanju Putinov blef.
Komentirao je i navalu na aluminijske folije za kućanstvo odnosno kape od aluminijske folije koje bi nas trebale zaštititi od zračenja.
“Aluminijska folija štiti od alfa zračenja, a toliko štiti i običan komad papira. Jedino što vas može zaštiti od radijacije prilikom nuklearne eksplozije je betonski zid debeo četiri metra,” kazao je Tadić. Pojašnjava kako je olovo jedna stvar, a aluminij druga. Također, treba upozoriti i na to da kape od aluminijske folije štite glavu jedino od – hladnoće. U slučaju eksplozije koja je relativno blizu javljaju se opekline trećeg stupnja, kaže Tadić i napominje da je u svim tim slučajevima apsolutno nebitno jeste li popili jod.
Iz HLK su napomenuli i da se kalijev jodid, prema protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, u slučaju nuklearnog incidenta daje stanovništvu u krugu od 15 ili 20 kilometara od samog incidenta i to u vrlo visokim jednokratnim dozama.
Ove tablete tada, naveli su, zasićujući štitnjaču jodom i time sprečavaju unos radioaktivnog joda u nju, a daju se ciljano djeci, trudnicama i mlađima od 40 godina nakon incidenta, jer kod te populacije u tom slučaju postoji povećana opasnost od razvoja raka štitnjače.
Važno je stoga osigurati da, u tom slučaju, najosjetljivije skupine – trudnice i djeca do 18 godina te populacija do 40 godina, dobiju dozu stabilnog joda na unaprijed određenim punktovima, istaknuli su iz Liječničke komore.
Vezano za dodatke prehrani koji sadrže male, nutritivne doze joda (ispod 1 mg), a koji se mogu bezreceptno kupiti u ljekarnama, u HLK naglašavaju da je njihovo uzimanje prije takvih incidenata potpuno besmisleno i beskorisno.
Kako doznajemo, u vinkovačkim ljekarnama za sada nema takvih zahtjeva.
