Pozivi u pomoć, a dan je tek počeo. Dinamiku smjene do 11 sati s ravnateljem Mladenom Karlićem prolaze dugogodišnje i iskustvom potkovane dispečerke Jasmina i Kata, djelatnice Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije.
S intervencije se vraća ekipa. Prometna nesreća na Trbušancima. U Timu mladi liječnik koji ima želju ostati u našoj Hitnoj. Istovremeno jedna od najvećih želja i okosnica plana rada novog ravnatelja na dužnosti od 15. siječnja 2025., i to službe u kojoj je započeo svoj liječnički put.
„Radimo na dolasku više liječnika odnosno specijalista Hitne medicine koji bi ostali trajno raditi u našim ispostavama na ovim prostorima. Time bismo osigurali građanima vrhunsku medicinsku skrb. Natječaj nam je stalno otvoren”, uvodno naglašava.
Osim Vinkovaca, svakog trenutka spremni su timovi u Vukovaru, Otoku, Županji do najudaljenijih Iloka i Drenovaca. Žitelji najistočnije županije mogu biti mirni. Jedna od težih specijalizacija uopće, objedinjuje sva područja medicine i zahtjeva široko znanje uz jedan cilj – učiniti da unesrećeni preživi do bolnice.
„Pokušavamo naći modele kako zadržati liječnike odnosno potaknuti na ovu specijalizaciju. Imamo nekoliko specijalista, no broj nije dovoljan jer riječ je o zahtjevnom pozivu, specifičnim uvjetima, terenskom, noćnom i radu vikendom. Upravo zbog toga smo predložili Upravnom vijeću Odluku povećanja cijene dežurstva 20 posto kako bismo motivirali liječnike iz bolnica i ambulanti opće prakse, uključujući i one iz drugih županija, dežurati kod nas. Tako bismo pokrili sve općine i gradove”, najavljuje prvi potez ravnatelj županijske Hitne službe.
Za razliku od vremena kada je nakon staža kao mladi liječnik i šef Hitne pomoći nekadašnjeg Medicinskog centra Vinkovci započeo svoj put, danas je Hitna u Hrvatskoj neusporedivo organizirana s najsuvremenijom opremom i izuzetno dobrim vozilima.
„Ugodno sam iznenađen koliko je naš Zavod dobro organiziran. Radi punih 14 godina s čak 183 djelatnika što je znak da je mreža Hitne medicinske službe dobro organizirana u našoj županiji. U 2023. zaprimljeno je svega tri primjedbe građana u odnosu na 30 000 intervencija (0,03%) što je pokazatelj rada”, ocjenjuje Karlić podsjećajući na dostupnost helikopterske službe koja je do sada imala više od 900 intervencija u državi.
„Stvarno jedan, rekao bih, nad standard, izuzetno važan za životno ugrožene pacijente koji moraju u veću zdravstvenu ustanovu zbog specifične specijalističke skrbi, a naša služba može ih pozvati u svakom trenutku”, naglašava.
Na fotografijama je izravna veza sa centralom u Zagrebu, Službom 112 i helikopterom.
Simulacija onoga što mlade hitnjake očekuje na terenu
Kroz Edukacijski centar prolaze mladi liječnici koji se pripremaju za intervencije spašavanja života. Ovdje imaju sve, čak i lutku za porode ako se dogodi u vozilu. Jednogodišnju obuku prošli su i tehničari i u hitnim stanjima mogu intubirati, koristiti uređaje od defibrilatora automatskog, vanjskog ili normalnog i zamijeniti liječnika, kaže.
Prošlo je 35 godina od kada je kao 29-godišnji liječnik 1991. proveo mjesece s kolegama na prvoj liniji bojišnice čekajući poziv i spašavajući živote hrvatskih branitelja.
„Mislim da smo dovezli preko 50 mrtvih i oko 300 ranjenih naših hrvatskih branitelja i civila tijekom onih najžešćih mjeseci Domovinskog rata”, prisjeća se kao i Borova Sela i ekipe s kojom je izvlačio masakrirane hrvatske redarstvenike pod prijetnjom nožem.
“Iako je tada kada sam počinjao trebalo obaviti staž po svim odjelima, već nakon mjesec dana su me molili iz Ravnateljstva, mogu li raditi na Hitnoj jer nema liječnika. Trebalo je pokriti dežurstva i prihvatio sam iako sam tada jako malo znao praktične medicine. Bio sam liječnik koji želi raditi i spreman ići gdje god treba, tako da sam praktično pola staža proveo na Hitnoj. Nakon toga, dobio sam posao kao liječnik u Hitnoj medicinskoj pomoći Vinkovci, nakon godinu i pol postao šef, nedugo zatim i pomoćnik direktora vinkovačke bolnice, jer je čuo da sam dobar radnik i hoću raditi. Dežurao sam tada i u kiruškoj ambulanti. dječjem dispanzeru, dežurnoj gradskoj ambulanti. Bio sam mlad pun snage, mogao sam i želio raditi i steći što više znanja. Meni je Hitna ostala u lijepom sjećanju. Bez obzira što je došlo i ratno vrijeme, tada smo našu Hitnu transformirali, sve žene i starije prebacili smo na bolničke odjele, a ja sam preuzeo mlade muške tehničare da bi imao timove koji mogu intervenirati kad treba u okupirano područje ili tijekom ratnih djelovanja gdje se moglo svašta dogoditi. Cijeli smo rat proveli kao tri tima non-stop radeći, svaki dan 24 sata, izmijenjivali se, svi bili u bolnici šest mjeseci i samo čekali intervenciju kad ćemo morati izaći”, prepričava iskustvo osobnih početaka kada su vinkovački liječnici potvrđivali svakodnevno umijeće (ne)mogućega s obzirom na uvjete i okolnosti koje su se 1991. nadvili nad grad.
„Ratna medicina je nešto na što čovjeka, osim kroz literaturu, ne možete pripremiti. Ne može se naučiti na fakultetu. Mi smo ta generacija liječnika u cijeloj Hrvatskoj koja je 1991. učila i vjerujem da smo zajedno napravili jako puno kako bi broj mrtvih i teško ozlijeđenih bio sveden na minimum, čak manji od standarda američke vojske u ratnim sukobima. U planu ratne strategije na prvoj liniji uz ranjene i poginule su tehničari, a liječnik preuzima malo dalje. Međutim, mi smo išli zajedno, željeli smo biti bliže ljudima jer su oni tako osjećali sigurnost”, sjeća se vatrenog krštenja s kolegama.
Sigurno Mladen Karlić nije mogao predvidjeti da će profesionalni put započeti i privoditi kraju u Hitnoj, s nekima od kolega iz školskih klupa kao što je Kata s početka priče i na sreću mladih liječnika koji imaju priliku iz prve ruke čuti iskustva ratnog liječnika, jednog od njih, a danas ravnatelja, tada njihovih godina kojem je sada puno lakše donijeti odluku. Ponosan je što se tako poklopilo.
