20 C
Vinkovci
Nedjelja, 19. svibnja 2024.

Šest i pol stoljeća od srednjovjekovnog Alšana do Svetišta Gospe Šumanovačke

Više od autora

- vl promo-

Tihana Papac
Tihana Papachttps://novosti.hr
tihana.papac@novosti.hr

Znanstveno-stručnim skupom Srednjovjekovni Alšan i Svetište Gospe Šumanovačke obilježena je 650. godišnjica bule pape Grgura XI.,  izdane 1. lipnja 1373. za izgradnju franjevačkoga samostana u Alšanu.

Uz domaćine vlč. Ivana Živića, župnika Župe sv. Jakova, apostola, i upravitelja Svetišta Gospe Šumanovačke i Andriju Matića, predsjednika Duhovnoga hrašća iz Drenovaca, okupljeni znanstvenici su objektivno dokumentiranim i znanstveno utemeljenim podacima i pristupima osvijetlili daleku prošlost srednjovjekovnoga posjeda Alšan i marijanskoga svetišta u Šumanovcima.

FOTO: HAZU Vinkovci
FOTO: HAZU Vinkovci

Najveći poznavatelj srednjovjekovne povijesti našega prostora Stanko Andrić iz Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, u izlaganju naslovljenom Franjevački samostan u Alšanu prema pisanim izvorima XIV. – XVI. stoljeća, donio je pregled poznatih srednjovjekovnih pisanih izvora koji je, uz odobrenje pape Grgura XI., dao podignuti 1370-ih godina Valentin Alšanski, pečuški biskup 1374. – 1408. i kardinal od 1384, kazuje upraviteljica HAZU-a u Vinkovcima i znanstvena suradnica u trajnom zvanju dr.sc. Anica Bilić. S obzirom na to da je razoren u najezdi osmanske vojske na Podunavlje, dao je i moguću lokaciju budući da do sada nije precizno utvrđena.

U svojemu izlaganju Centralna mjesta i posjedi na prostoru između Biđa, Bosuta i Save, Danijel Jelaš s Filozofskog fakulteta u Osijeku predočio je najrjeđe naseljeno područje kasnosrednjovjekovne Vukovske županije s jedinim većim urbanim centrom trgovištem Nijemcima i važnim mjestima Babinom Gredom, Cernom, Otokom i Račom te istaknuo plemićke obitelji kao što su Gorjanski, Morovićki i Alšanski.

Pod naslovom Cvelferija u osmanskim porezno-katastarskim popisima XVI. stoljeća, Dino Mujadžević, također s Hrvatskog instituta za povijest, objedinio je rezultate analize osmanskih porezno-katastarskih popisa iz 1546., 1552., 1568., 1578. i 1590., koji sadrže imena naselja, njihovu administrativnu pripadnost, imena i prezimena poreznih obveznika te očekivane porezne prihode pojedinih lokaliteta s posebnim osvrtom na nahiju Posavlje i sandžak Srijem.

Njegov kolega Robert Skenderović približio je sudionicima Crkvene prilike u Gunji i okolici tijekom XVIII. stoljeća fokusirajući se na probleme pastoralne skrbi i crkvenoga ustroja nakon oslobođenja Slavonije i Srijema od osmanske vlasti, utvrđivanja biskupijskih granica, odnosa svjetovnih svećenika i franjevaca kao i djelovanja vrlo utjecajnoga Luke Natalisa, župnika u Nijemcima.

U radu Imenovanje i drugost: pojava imena Šokac u Posavini, Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu donosi podatak o prvom spomenu imena Šokac 1533. u obliku ojkonima zabilježena u sjeverozapadnom kutu Mačve, a potom navodi kako je nadimak ili prezime Šokac zabilježeno u dvadesetak srijemskih naselja 1560-ih godina.

U izlaganju Šumanovci u kanonskim vizitacijama i drugim crkvenim izvorima od XVIII. stoljeća, Dražen Kušen iz Državnog arhiva u Osijek daje prikaz povijesti Šumanovaca potkrijepljen arhivskim podatcima i dostupnim crkvenim izvorima, ponajviše kanonskim vizitacijama iz XVIII. stoljeća u kojima se geografski, topografski, toponimski, društveno, kulturno, prosvjetno i gospodarski opisuje to mjesto kao i prostor Cvelferije, pojašnjava znanstvenica Bilić.

Izlaganjem Hodočašćenje Skrovitoj Gospi Šumanovačkoj, Luka Marijanović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu predočio je s teološkoga i crkvenopovijesnoga gledišta povijest hodočašćenja općenito i konkretno na primjeru Šumanovaca.

I na koncu, Anica Bilić u svojemu je istraživanju Marijanski romarski molitveni i književni tekstovi u Đakovačko-osječkoj metropoliji s posebnim osvrtom na Šumanovce prikupila i analizirala hodočasničke tekstove (molitve, zagovore, zahvale, zavjete, blagoslove), predajne i književne tekstove vezane uz marijanska svetišta u Slavoniji i Srijemu.

FOTO: HAZU Vinkovci

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno