Slavonski trupac kapitalac od 11 metara na licitaciji postigao rekordnih 20 000 eura

Hrastov trupac od 9,03 kubika, dugačak 11,5 metara i metar srednjeg promjera  ovogodišnji je rekorder licitacije Hrvatskih šuma. Koštao je, rekli bismo gotovo kao Golf, blizu 25 000 eura uključujući PDV, a nakon prerade krasit će interijere modernih hotela odnosno skupih jahti.

Pretpostavlja se da starost raritetnog primjerka datira minimalno između 140-160 godina. Rastao je na prostoru Šumarije Županja, no presudilo mu je prošlogodišnje nevrijeme. Kako mu je krošnja bila značajno potrgana bilo je potrebno srušiti ga i na najbolji mogući način iskoristiti kakvoću rijetkosti hrastova trupca. Pa kada život kaže limun, napravimo limunadu.

Najvišu cijenu od gotovo 20 000 eura bez PDV-a za ovog ljepotana bila je spremna platiti drvoprerađivačka kompanija Florian Grupa.

“Ovako nešto se stvarno jako rijetko može vidjeti, da je u jednom komadu i izuzetno kvalitetno srušen, jako lijepo napravljen, obrađen, majstorski napravljen, nema se što reći”, opisao je sa strahopoštovanjem ovog spačvanskog kapitalca za novosti.hr Božidar Suknjaić iz tvrtke kupca.

Put će ga odvesti na preradu u slovensko Celje, a uz dodatna ulaganja na tržištu bi mogao dosegnuti vrijednost od 70 000 eura. Od pola milimetra debljine listova furnira koji će ljepljenjem oplemeniti lošije materijale do namještaja vrhunske kvalitete i prestižne cijene.

„Najvjerovatnije, takav furnir iz tog trupca bit će korišten ili za interijere modernih hotela ili interijere skupih brodova odnosno jahti”, pojašnjava Suknjaić.

Dodajmo i kako je početna cijena na licitaciji Hrvatskih šuma iznosila 785 eura po m3, a konačna čak 181 posto više. U ovom lancu, svi su dobitnici, od šumarije koja za jedan trupac uprihoduje 20 000 eura, države s ogromnim PDV-om, drvoprerađivača s kapitalcem do krajnjeg vlasnika koji će uživati u kvaliteti i ljepoti vrhunskog proizvoda s potpisom i jamstvom slavonske hrastovine.

Šumari nas uče da deblo prvih 40 godina raste u visinu, a potom u širinu, a opća kultura nalaže poznavanje činjenica kako je slavonska hrastovina utkana u temelje najznačajnijih europskih građevina od katedrala pa nadalje, još iz vremena Marije Terezije. Slični trupci, kaže usmena predaja, bili su izloženi na velikoj svjetskoj izložbi u Parizu u povodu otvorenja Eiffelovog tornja 1889. i proslave 100. godišnjice početka Francuske revolucije, a koja je prerasla u današnji EXPO, međunarodni gospodarski događaj.