Posljednjih tjedana, izluđuju nas.
Smrdljivi martini u čistom rublju sa štrika, na zavjesama, u vrtu, svjetiljkama, kosi, uz neizostavni tupi udarac i vrisku uz osjećaj nelagode…
Novi vjesnici klimatske jeseni ulaze u domove jer im je toplije, pogoduje im vlaga i klimatske promjene zbog čega se brže razmnožavaju, pojašnjava za Dnevnik.hr profesorica sa zagrebačkog PMF-a Lucija Šerić Jelaska.
Pojavili su se prije petnaestak godina iz Azije, zovu ih još i smrdljive stjenice, nemaju prirodnih neprijatelja pa se nekontrolirano i intenzivno razmnožavaju, kaže struka.
No osim što su dosadni i ispuštaju smrad, smrdljivi martini nisu opasni i otrovni za ljude, ne grizu, ne šire zarazu, neće se razmnožiti u kući ili stanu jer to čine u proljeće, traže samo toplo mjesto za prezimljavanje, dodaje.
No, ne preporučuje se gaženje i stiskanje jer ćemo time samo satima produljiti agoniju nesnosnog smrada koji izbacuju u samoobrani.
Brige, mjerene milijunskim štetama u Europi, zadaju i poljoprivrednicima jer se hrane biljnim sokovima čime čine štetu plodovima što se jasno može utvrditi i u vlastitom vrtu na rajčici, paprici, jabuci i koštuničavom voću.
Jedina zaštita su mreže na prozorima odnosno zatvaranje prostora i pažljivo izbacivanje van listop papira ili muhalicom.
Prema svemu sudeći, nećemo ih se tako lako riješiti…
