Povodom Europskog tjedna cijepljenja koji se tradicionalno obilježava krajem travnja, ove godine od 19. do 25. travnja, kao i povodom Svjetskog tjedna cijepljena, koji se provodio od 24. do 30. travnja, posjetili smo Dječji dispanzer pri domu zdravlja Vinkovci i razgovarali s pedijatricom Kornelijom Nađ Matijević, dr.med. spec.ped., koja nam je odgovorila na pitanja o važnosti cijepljenja, obaveznim ali i dodatnim cjepivima.
Cilj inicijativa Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja je podizanje svijesti o ključnoj ulozi cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života. Kako stoji na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ovogodišnja tema „Cjepiva djeluju za sve generacije”, naglašava trajnu vrijednost cijepljenja u zaštiti pojedinaca, obitelji i zajednica kroz generacije, kao i njegovu važnost u očuvanju zdravije budućnosti. Pedijatrica Nađ Matijević pojašnjava što je cjepivo uopće i kako funkcionira cijepljenje „Cijepljenje je unošenje antigena u organizam sa svrhom stvaranja protutijela. Anti-geni su specifična strana tijela koja izazivaju imunološki odgovor organizma, ali u cjepivima su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi”.
Na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj cijepljenje je obavezno protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, bolesti izazvanih s Haemophilus infl. tipa B, pneumokokne bolesti, a propisano je Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj. Međutim, pedijatrica navodi kako su u njezinoj ambulanti roditelji zainteresirani i za dodatna cjepiva koja nisu propisana kalendarom. „Cijepljenje protiv rota virusa, primjerice, nije obavezno. Zdravstveno osiguranje pokriva ga samo za teško bolesnu djecu, i za nedonoščad, ali zaista mogu reći da je 90% djece u mojoj ordinaciji cijepljeno, roditelji kupe sami cjepivo”.
Što se tiče dolaska cjepiva na tržište, agencija za lijekove i medicinske proizvode HALMED nadležna je za odobravanje i provjeru kvalitete svih lijekova, uključujući i cjepiva koja su odgovarajuće kakvoće, djelotvornosti, te sigurna za primjenu. Na pitanje postoje li djeca koja se ne smiju cijepiti te koje su indikacije za odgodu cijepljenja pedijatrica navodi kako postoje „akutne i kronične indikacije, privremene i trajne, privremene su akutne febrilne bolesti, odnosno bolesti s temperaturom, nos koji curi, kašalj koji dugo traje ili alergije, dok su kronične indikacije progresivne neurološke bolesti, koje na svu sreću nisam još vidjela”. Kao i svi lijekovi i medicinski pripravci, tako i cjepiva mogu izazvati nuspojave. Najčešće su to blage nuspojave, kratkog trajanja kao što je lokalno crvenilo, blago povišena temperatura, razdražljivost. Nuspojave se redovito bilježe i prate u svrhu pravodobne intervencije i zaštite zdravlja stanovništva.
Pedijatrica Kornelija Nađ Matijević poručuje roditeljima koji imaju sumnje ili nesigurnost: „Pokušajte razmisliti o tome objektivno: da je vrlo visok postotak cijepljenja i da je cjepivo obavezno. Znajte kako je danas smrtnost djece rapidno pala isključivo zahvaljujući cjepivima i dobroj antibiotskoj terapiji. Svim zabrinutim roditeljima savjetovala bih razgovor s njihovim odabranim pedijatrom, savjetovanje s epidemiolozima, kao i da se educiraju na pravim mjestima, uz stručnu literaturu koja je dostupna na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”.
