Hrvatski sabor je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada, javlja HINA.
Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.
Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
Zagreb u tri izborne jedinice
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.
Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona
Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije poslože neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.
Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.
