One koje je crkva proglasila svetima slavimo jer su prepoznati kao uzor i možemo ih moliti da nas zagovaraju kako bismo i mi mogli lakše kročiti putem svetosti
Sveti su svi kršteni jer pripadaju svetom Bogu i zato su sveti, i zato što žele živjeti sa što manje grijeha, a ne zato što nemaju grijeha
Uz svetkovinu Svih svetih i Dušni dan, koji je spomen dan na sve vjerne mrtve, o ova dva važna dana u životu svakog vjernika razgovarali smo s paterom Ilijom Sudarom, župnikom župe Svetog Vinka Pallottija u Vinkovcima.
Kako se u javnosti puno puta može čuti da slavimo blagdan Svih Svetih, pater Ilija Sudar na početku napominje kako postoji točno određena hijerarhija prema kojoj imamo zapovijedane svetkovine, svetkovine, blagdane, spomen dane i obične dane. Zapovijedane svetkovine su sve 52 nedjelje, odnosno Uskrs i svaka nedjelja po Uskrsu te Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi Sveti.
“Dakle, Svi Sveti nisu blagdan nego svetkovina i to zapovijedana, a Dušni dan ili spomen svih vjernih mrtvih, slavi se kao spomen dan. Stoga vjernici na Dušni dan nisu toliko u svetkovinskom duhu jer je to spomen dan, a već na svetkovinu Svih Svetih oni unaprijed slave ono što će se sutradan još jednom spomenuti, a to su vjerni mrtvi. Naime, ako mi dobro shvaćamo teologiju vjerujemo da čovjek čim je kršten pripada svetima jer pripada svetom Bogu u krštenju i ako ostane u vjeri on se pribraja svima svetima. U tom duhu mogli bismo reći da se svi vjerni mrtvi slave na svetkovinu Svih Svetih. Naravno, ponajprije oni koje je Crkva provjerila i stavila ih u popis svetih, u kalendar, na čast oltara, a uključujemo i sve one koji su vjerovali i trudili se sveto živjeti. Dakle, kada slavimo svetkovinu Svih Svetih uključujemo sve krštene koji se trude živjeti po vjeri tako da Dušni dan možda manje dolazi do izražaja i kao da je to još jedan dan svetkovine Svih Svetih”, ističe pater Ilija Sudar.
A one koje je crkva proglasila svetima slavimo jer su oni uzor, prepoznati su kao uzor i njih treba nasljedovati u vjeri. “Ima ih poznatih i manje poznatih, onih koje cijeli svijet časti i slavi i onih koji se slave lokalno, šire ili uže. Svakako postoji i jedna hijerarhija po važnosti svetaca. Ako uzmemo Misal vidimo da se najprije spominje Marija s kojom želimo biti u zajedništvu u vječnosti, Josip, apostoli, mučenici i svi sveci koji su živjeli u ljubavi Kristovoj. Ta završna misao nam sve i kaže, dakle svi koji su živjeli u ljubavi Kristovoj i u koje se možemo ugledati i možemo ih moliti za zagovor u milosti Božjoj, da nas oni zagovaraju kako bismo i mi mogli lakše kročiti putem svetosti”, ističe pater Ilija Sudar.
U svemu najvažnije je zajedništvo. “Mi to u Vjerovanju i kažemo: vjerujemo u općinstvo svetih. Dakle, sveti su svi kršteni jer pripadaju svetom Bogu i zato su sveti, i zato što žele živjeti sa što manje grijeha, a ne zato što nemaju grijeha, Dakle, živi i mrtvi, mi smo svi u jednom zajedništvu i vjerujemo u to da će uskrsnuti svi oni koji su dobro činili, na zajedništvo s Bogom, a oni koji su činili zlo i nisu vjerovali i nisu se kajali, na vječnu odvojenost od Boga. Zajedništvo s Bogom je radost vječna, a odsutnost Boga u vječnom životu je patnja. Zato treba na ovome svijetu s tri kreposti, vjerom, nadom i ljubavlju, zaslužiti Kraljevstvo Božje”, poručuje pater Ilija Sudar.
A u slavljenju Svih Svetih kao zapovijedane svetkovine vrlo je važno da na taj dan vjernici sudjeluju u svetoj misi. “Da se u toj svetoj misi molimo za naše pokojne, a tek onda kada smo izvršili ono što je nama katolicima najvažnije, najsvetije, odemo još dodatno učiniti ono što još možemo, ako možemo. Ako nam je grob našega bližnjega daleko dovoljno je u crkvi se pomoliti, a u mislima biti tamo. Odlazak na svetu misu i molitva na prvom su mjestu, pa odlazak na groblje i molitva, ako je moguće i blagoslov groba što je dobro, ali nije nužno”, ističe pater Ilija Sudar.
O uređivanju grobova, cvijeću i svijećama kaže: “Ako mi imamo vremena, novca, volje i radosti u tome, ja ne vidim problem, ali ako smo mi opterećni time preko mjere, onda vidim problem. Ako oponašamo nekog drugog i moramo kupiti neki skupi cvijet, a kupit ćemo ga na kredit, onda je to ludost. Dovoljno je pomoliti se i upaliti svijeću ili se samo pomoliti”.
