Svjetski dan životinja, odnosno Svjetski dan zaštite životinja obilježava se diljem svijeta 4. listopada. Dan je to posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, s posebnim naglaskom na odnos čovjeka prema ostalim životinjama i važnosti svih životinja za život na Zemlji.
Svjetski dan životinja proglašen je 1931. na konvenciji ekologa u Firenci da bi se naglasio nepovoljan položaj ugroženih vrsta. Za Svjetski dan životinja bio je odabran 4. listopada jer se toga dana slavi svetkovina sv. Franja Asiškog, sveca zaštitnika životinja. Otada je Svjetski dan životinja postao dan prisjećanja i odavanja počasti svim životinjama, a poseban je naglasak stavljen na ljude koji vole i poštuju ostale životinje. Dan se slavi na razne načine u svakoj zemlji bez obzira na nacionalnost, religiju, vjeru ili političku ideologiju.
Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestane stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi. Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Zbog posebnog zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema.
Broj do danas poznatih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 38.000, ali stvaran broj zasigurno je veći, ističe Ministarstvo kulture. Primjerice, u posljednjih šest godina otkriveno je novih 199 kopnenih svojti, 205 slatkovodnih i 20 svojti morskih beskralježnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste riba. U Ministarstvu drže kako to pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo veća no što to pokazuju postojeći službeni podatci.
U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima. Po Crvenom popisu, ugrožena je ukupno 1131 vrsta kralježnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i gljiva. Temeljem Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od tisuću do milijun kuna.
U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.
