Što ću biti kad odrastem, pitanje je koje prati dijete od vrtićkih dana. Kada se osmaši nađu pred konačnom odlukom, slijedi izbor koji će im odrediti daljnji životni put. Vlastiti interes, motivacija i sklonost trebaju biti nit vodilja prilikom izbora srednje škole, preporuka je stručnih savjetnika profesionalne orijentacije.
Odlikašica Sanja će u matematičku gimnaziju i srednju glazbenu. U užem je izboru farmacija ili glazbena kultura. Kolegica Sara želi biti adolescentni psihijatar pa je prvi izbor opća gimnazija.
Hrvatski zavod za zapošljavanje dugi niz godina provodi istraživanje o profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola. U tu svrhu primjenjuje anonimnu Anketu, od ove godine proslijeđenu školama u elektronskom obliku.
Cilj je utvrditi profesionalne namjere učenika u pogledu daljnjeg školovanja i zaposlenja. Rezultati istraživanja mogu biti korisni školama, poslodavcima, ali i samim učenicima prilikom odabira budućeg zanimanja.
Anketa je u digitalnom obliku i dobrovoljna čime obuhvaća više učenika umjesto reprezentativnog uzorka. Zbog epidemiološke situacije ovaj način apliciranja je primjereniji, pojašnjavaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Vinkovcima.
Većina teenagera još uvijek nema predodžbu svog zanimanja budućnosti, a riječ je o jednoj od najvažnijih životnih odluka. Zato je važno dobro izabrati. Treba povesti računa o interesu odnosno izboru zanimanja za koje imaju najviše afiniteta, motivacije i sklonosti, ukazuju psiholozi. Potom razvijene motoričke, senzorne i intelektualne sposobnosti važne za obavljanje željenog zanimanja, no ne manje važno uzeti je u obzir stanje na tržištu rada, odnosno kolika je vjerojatnost da ćemo se s tim zanimanjem moći zaposliti u razumnom roku.
Kada je riječ o šansama pri zapošljavanju pravila su da pravila nema jer se u današnje vrijeme stanje na tržištu rada jako brzo mijenja i nezahvalno je predviđati za dulji vremenski period, kažu mjerodavni. No dobar orijentir može biti dokument koji Hrvatski zavod za zapošljavanje objavljuje svake godine „Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja“, dostupan na njihovim stranicama, a koji se temelji na potražnji određenih zanimanja na tržištu rada od strane poslodavaca. Dobar je pokazatelj i školama u uvođenju novih programa obrazovanja, ali one kao obrazovne institucije moraju uvažavati i druge faktore vezane uz obrazovni sustav, kadrovsku strukturu, lokalno tržište rada i druge čimbenike, naglašavaju iz Zavoda. Podrška su pri tome razrednici, stručni suradnici u školama (psiholozi, pedagozi), Hrvatski zavod za zapošljavanje i roditelji.
Ali u konačnici, sam čin izbora treba biti prepušten učeniku. Odabir zanimanja i srednjoškolskog obrazovanja je jedna od najvažnijih odluka koje donosimo u životu. Zato je važno dobro razmisliti što odabrati, jer nam to u velikoj mjeri odredi život i karijeru.
