Foto: PU VS

Godinu za nama obilježili su svjetska pandemija COVID-a 19 i potresa. No kada je riječ o smanjenju crne statistike na hrvatskim pa onda i vukovarsko-srijemskim prometnicama, manje kretanje građana povoljno je utjecalo na broj prometnih nesreća kojih je čak petinu manje u odnosu 2019., potvrdio nam je Boris Klinec, policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu PU Vukovarsko-srijemske županije.

„Građani su se kretali u blizini svoga doma, lockdown je svoje odradio. Turistička sezona je bila slabijeg intenziteta prometa na autocesti odnosno tranzitnim pravcima što se povoljno odrazilo na broj prometnih nesreća”, ističe policajac kojeg za inovativan pristup hvale i vozači zatečeni u prekršaju.

Foto: ilustracija prometne nesreće

Naime, u svom se poslu osobito posvetio edukaciji vozača za koje kaže da često vožnju doživljavaju rutinom što na koncu utječe na pretjeranu opuštenost i nedostatak informacija o događanju u prometu. Svojim pristupom u kontroli prometa, primjerice, fotografijom s mjesta nesreće, često ih podsjeti na rizične situacije i posljedice nepropisnog ponašanja za volanom koje mogu biti kobne po život, a najčešći su uzroci stradavanja u našoj županiji. Prednjači nekorištenje sigurnosnog pojasa te ometanje vožnje, uglavnom mobitelom. Zanimljivi su i razlozi koji se čuju od vozača zatečenih u prekršaju „taman sam sjeo u vozilo i krenuo, a vi ste me zaustavili; idem samo do trgovine; dijete vrišti..,” što nema opravdanja, kaže naš sugovornik, držeći da je najbitnija stalna edukacija sudionika u prometu.

Iako je policijska ‘statistika’ u 2020. godini povoljnija, ponašanja se nisu promijenila s obzirom na to da su uzroci nesreća i dalje isti – neprilagođena brzina, nepropisno kretanje kolnikom i oduzimanje prednosti prolaska. Srećom, broj smrtno stradalih najmanji je ikada, točnije od kada vukovarsko-srijemska policija bilježi podatke. Naime, u osam prometnih nesreća 11 je osoba izgubilo život. Psihološki, i kamere duž naselja su svoje odradile.

Za 1/4 je manji broj nesreća sa ozljeđenim osobama kojih je 2020. bilo 291, u odnosu na godinu prije kada je taj broj iznosio 402.

No ni novčane kazne nisu zanemarive, a činjenica jest da se većina građana brzo ‘prizemlji’ kad ih se, narodski rečeno, ‘opali po džepu’ pa su usko vezane uz smanjenje stradalih. Zakonodavac je predvidio i kaznene bodove iz kojih proizlazi i posljedica trajnog ukidanja vozačke dozvole, a to je razlog zašto većina više vodi računa o prekršajima koji za posljedicu imaju negativne bodove, kaže. Ono što je na razini 2019. jest broj alkoholiziranih vozača koji su prouzročili prometne nesreće. „U apsolutnim brojevima takvih je bilo oko 90 na području PP Vinkovci te 160 na razini cijele policijske uprave. Nije riječ o recidivistima, više o ‘prigodnim’ odnosno situacijskim vozačima koji su popili koju više, a nisu potražili alternativni prijevoz,” pojašnjava Klinec. Također, u prošloj su godini izostali tzv. ‘rekorderi u promilima’ s obzirom na to da su okupljanja bila svedena na minimum, potvrđuje. Znakovito je i da je tek 30% djece u automobilima pravilno zbrinuto u autosjedalici, kažu istraživanja brojnih Udruga, a to je pokazatelj da kao društvo kaskamo odgovornošću (ne)brigom o najmlađima u prometu. Njihova bi nam sigurnost trebala biti najvažnija.

Kada je riječ o pojačanom broju biciklista na prometnicama, Klinec posebice ističe mlađu populaciju bez pratnje odraslih na koju policija nastoji edukativno utjecati. Dinamika kretanja djece na treninge, u školu odnosno slobodne aktivnosti je pojačana pa upozoravaju na nedozvoljena ponašanja te u suradnji sa školama dogovaraju predavanja prometne kulture na biciklu. Romobili i ostala električna pomagala bit će konačno regulirani izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama očekivano do svibnja, najavljuje Klinec.

Na koncu, podsjeća da se prometna nesreća može dogoditi svakom u prometu, u bilo kojem svojstvu. Stoga, na nama je odgovornost kako prema sebi, tako i prema drugima kada izađemo na ulicu.