Ono što je nekada bila Mađarska, danas je Bosanska Posavina, koja je u posljednjih nekoliko godina za Slavonce najposjećenija destinacija kada je kupovina kućanskih potrepština, odjeće i motornih goriva u pitanju. Ljudi iz naše županije, a i šire svakodnevno, posebice vikendom, odlaze preko granice i kupuju u Orašju, Brčkom i ostalim mjestima uz granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Gužve na graničnim prijelazima uobičajen su prizor, posebice kolona vozila za povrat PDV-a koja čekaju da carinici uz priloženi račun pregledaju kupljenu robu i ovjere obrazac na temelju kojega će dobiti povrat novca.

Pred supermarketima u Orašju često se mogu vidjeti brojni automobili županjskih, vinkovačkih, vukovarskih, osječkih i đakovačkih registracijskih oznaka, a na prepunim policama i brojni proizvodi hrvatskih robnih marki i brendova, jeftiniji nego kod nas.

Dodatna pogodnost prekogranične kupovine je povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se u susjednoj državi obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto. To pravo imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka, odnosno 400 kuna, koju iznose izvan carinskog područja te države.

Kako piše Glas Slavonije, u prvih šest mjeseci ove godine strani državljani su pri napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 192.495 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 8.780.893 konvertibilnih maraka. Prema izračunu na temelju srednjeg tečaja HNB-a, prema kojem jedna konvertibilna marka iznosi 3,778 kuna, riječ je o iznosu od približno 33,2 milijuna kuna. I to na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 60.433.205 konvertibilnih maraka ili 228,4 milijuna kuna.

Potrošnja je u prvom polugodištu ove godine dosegnula otprilike polovinu potrošnje ostvarene u 2018. i, sudeći prema pokazateljima, i u 2019. će se kretati na toj razini. Naime, strani državljani su lani, pri napuštanju carinskog prostora BiH, na graničnim prijelazima podnijeli 405.781 zahtjev za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu većem od 17,6 milijuna KM, ili približno 67 milijuna kuna. Povrat PDV-a zatražen je za robu kupljenu u vrijednosti većoj od 121,2 milijuna KM, što je više od 460 milijuna kuna.