U vremenu od 27. do 28. studenoga iz obiteljske kuće u Augusta Cesarca u Vukovaru otuđen je novac, čime je oštećeniku počinjena  materijalna šteta u iznosu od nekoliko desetaka tisuća kuna, dok je 2. prosinca oštećenik prijavio da mu je iz obiteljske kuće u ulici Matije Gupca u Štitaru otuđen novac u iznosu od više desetaka tisuća kuna.

Policija traga za počiniteljima protiv kojih slijedi kaznena prijava.

Na temelju dosadašnjih iskustava te u cilju prevencije ovakvih kaznenih djela savjetujemo građanima da i sami poduzmu određene mjere samozaštite:

• uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Ako idete nakratko iz stana u posjet susjedu, prijatelju ili rođacima, ne ostavljajte otvorene prozore ili balkonska vrata, jer lopovi vješto koriste takve prilike, neopaženo ulaze u vaš stan i u kratkom vremenu odnose novac, zlatni nakit ili vrjedniju tehničku robu
• ne ostavljajte pored kuće predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka
• u stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata pa se osigurajte dobrom bravom montiranom u ravnini s vratima, a ne izbočenom te i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata
• na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i slično pa ugradite dodatnu zaštitu
• postavite vanjsko osvjetljenje jer lopovi vole mrak. Možete odabrati rasvjetu tokom cijele noći (automatski se pali u sumrak), svjetiljke sa senzorom za kretanje ili osvjetljenje upravljano automatskim vremenskim prekidačem
• ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i slično, lopovi znaju da ondje treba tražiti
• nemojte razglasiti “na sva zvona” da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu
• imovinu koja vam je udaljena od mjesta stanovanja ili rada, u dogovoru sa susjedima ili prijateljima, češće obilazite

Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provale i krađe, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.

Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava je, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uključuju one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na jednakoj osnovi s ostalima.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, njih 80% živi u zemljama u razvoju. Procjena je da je otprilike 46% osoba starijih od 60 godina iskusilo neki oblik invaliditeta, a jedna od četiri žene će u životu najvjerojatnije doživjeti određeni oblik invaliditeta, kao i jedno od desetero djece.

Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 511.850 osoba s invaliditetom, od čega je 60 % muškaraca i 40 % žena, a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske osobe s invaliditetom čine 12 % stanovnika.

U Republici Hrvatskoj se politika prema tim osobama zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih, kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, što ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebice vulnerabilnu populaciju.

Ovaj se dan diljem svijeta obilježava na različite načine, od likovnih izložbi promicanja umjetnička djela osoba s invaliditetom do prosvjeda kojima se želi ukazati na teškoće u svakodnevnom životu osobama s invaliditetom.

Uz podršku obitelji Tunjić, Ravnateljstva policije, Grada Županje i Vukovarsko-srijemske županije, Policijska uprava vukovarsko-srijemska je u Velikoj vijećnici Grada Županje organizirala preventivno-edukativni program tradicionalnog naziva „In memoriam Miroslav Tunjić“- „Živim život bez nasilja“.

Preventivno-edukativni program, organizira se u spomen na tragično preminulog Miroslava Tunjića, žrtvu vršnjačkog nasilja 2010. godine, kao i u spomen na sve ostale žrtve vršnjačkog nasilja, kako bi se mladi potaknuli na osobni angažman u promicanju kulture nenasilja.

U središtu pozornosti su tako i ove godine bili mladi, učenici šest županjskih osnovnih škola, koje su se odazvale pozivu PU vukovarsko-srijemske te kroz mjesec studeni posebno angažirale u promicanju kulture nenasilja izborom Promotora nenasilja.

Radi se o učenicima, koji su u svojim školama prepoznati od strane svojih vršnjaka kao osobe koje su svojim ponašanjem aktivno promicali kulturu dijaloga, rješavanja konflikata na nenasilan način, poticali vršnjake na slogu i pomaganje učenicima koji imaju određenih poteškoća u učenju, ponašanju, prihvaćanju odgovornosti.

Izabrani promotori nenasilja predstavljeni su kroz svoje video i literarne uratke te su i ove godine simbolično nagrađeni, zahvaljujući pokroviteljstvu Grada Županja i Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droge i drugih ovisnosti Vukovarsko-srijemske županije.

Tendencija provedenih aktivnosti bila je motivirati zrelo, odgovorno i kritičko promišljanje mladih o problemu nasilja, a svojim primjerom su to pokazali Mia Marija Jovanovac, Petra Lukić, Nika Cimerman Pavić, Marina Jurić, Antonio Zirdum i Anđelina Martić.

U okviru programa posjetili su i Postaju granične policije Županja u čijem su prostoru pogledali postav Muzeja policije.

“Iskreno se nadamo da će provedene aktivnosti imati potreban edukativni karakter kako bi se mladima ukazalo na važnost razvijanja i njegovanja kulture nenasilja i dijaloga”, poručili su iz PU vukovarsko – srijemske.