Srijemska kuća Ambar u Marincima je ugostila tribinu i kulturni program pod nazivom „Umjetna inteligencija i kultura bašrina”. Događaj su organizirali Vukovarsko-srijemska županija, Udruga Kerit iz Vinkovaca, Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci i domaćin Filip Krajina.
Kako je rekao Krajina, nastavnik hrvatskog jezika i filozofije, umjetna inteligencija je sve više dio nas. Utječe na naše živote, a samim time i na kulturu.
„Umjetna inteligencija već sada postaje entitet koji uz čovjeka stvara kulturu, odnosno ono što je neka zajednica uzgojila. Uspio sam okupiti najveće stručnjake u našoj županiji za umjetnu inteligenciju koji su u razgovoru s publikom rasvijetliti i dali informacije za koje mi nismo mogli znati”, istaknuo je.
Samim time, na događaju govorili ljudi koji su izravno uključeni u programiranje umjetne inteligencije i stvaranja njezinih algoritama. Pojasnili su kako se ona koristi, ali i koje su joj prednosti i opasnosti. Krajina je također dodao kako njegova udruga radi film u vezi kulturnog djelovanja Grge Krajine, a umjetna inteligencija na konkretnom primjeru može odigrati veliku ulogu po pitanju restauracije starijih arhiva.
„Vukovarsko-srijemska županija sa zadovoljstvom sufinancira ovakve događaje i manifestacije. Samim nazivom možete pretpostaviti koliko je to zanimljivo, umjetna inteligencija je ono što je aktualno, dok su povijest i kultura ono što nas veže i čini naš identitet. Nadam se da će umjetna inteligencija služiti kako bi oplemenila kulturu i tradiciju”, izjavio je Marko Vuković, referent za kulturu Vukovarsko-srijemske županije.
Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci ima fakultativu umjetne inteligencije kroz koju se učenici uče da pokušaju raditi svoje stvari povezane s njom. Danijel Pobi, diplomirani inženjer računarstva i profesor računarstva i elektrotehničkih skupina predmeta, vodio je raspravu o pozitivnim i negativnim stranama umjetne inteligencije kako bi nazočnima pobliže pokazao kako se ona treba koristiti, ali i gdje se ne bi trebala upotrebljavati.
„Nažalost, učenici ju najčešće koriste na loš način da im bude zamjena za obavljanje normalnih zadataka. Bojim se da je to sve uzelo maha, a to je greška sustava koji dozvoljavanja korištenje elektronike tamo gdje ne bi trebalo”, dodao je.
Udruga Kerit pokriva široki opseg djelovanja, odnosno područja elektrotehnike, računarstva i informacijske tehnologije. Upravo je umjetna inteligencija vrsta područja informatike gdje čovjek s programom pokušava kopirati čovjekom mozak, objašnjava Igor Banovac, predsjednik Kerit-a.
„Pokušali smo kroz ovaj događaj povezati umjetnu inteligenciju s kulturnom baštinom. Umjetna inteligencija po tumačenju ima tri područja. Bavi se programiranjem kako bi svi taj program mogli koristiti, a morate imati uređaj. To je mobitel koji je spoj softvera i hardvera. Koristimo ih kako bismo olakšali svoj svakodnevni život”, zaključio je.
