Na sunčani subotnji dan, Otočki virovi bili su mjesto okupljanja ljubitelja slavonske tradicije i domaće delicije – kulena. Održana je XXII. Otočka kulenijada, jedan od središnjih događaja u sklopu manifestacije 33. Otočkog proljeća u organizaciji Grada Otoka i Turističke zajednice područja Spačvanska šuma. Ova gastronomsko-kulturna manifestacija iz godine u godinu privlači sve veći broj proizvođača, ali i znatiželjnika koji žele kušati najbolje što Slavonija nudi.
„Kada vam kažu da vam je kulen najbolji, to jako puno znači. To je kruna jednog cijelog procesa, od sirovine do gotovog proizvoda“, izjavio je Ivica Liščević iz OPG-a Liščević iz Nijemaca. Njegova obitelj proizvodi kulen već 25 godina, a iskustvo, kako kaže, čini ključnu razliku. Liščević ističe važnost svake faze: „Od kvalitetnog mesa, urednog klanja, do fermentacije i zrenja i to sve mora biti precizno. Paprika i sol su temelj, bijeli luk, a kulen mora imati svoju priču“.
Stručni žiri ocijenio je 32 uzorka kulena prema strogim kriterijima. Kako je pojasnio Anton Golubović iz Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, kulen se vrednuje od vanjskog izgleda, preko presjeka, pa sve do okusa. „U presjeku mora imati ujednačenu boju, s blagim tamnijim rubom. Miris mora biti skladan, mora se osjetiti dim, paprika i meso mora biti zrelo. Okus mora biti slojevit, prvo slano pa ljutina bez gorčine ili kiselosti. Taj miris i okus moraju dugo ostati u ustima“. Uzorci s viškom masnoće ili sivkastom bojom unutar presjeka nisu mogli konkurirati za vrhunske ocjene.
Kulenijada je ove godine održana u sjeni aktualne krize u domaćem svinjogojstvu. Afrička svinjska kuga pogodila je oko 1800 gospodarstava u županiji, a proizvođači se suočavaju s nedostatkom domaće sirovine. „Već drugu godinu zaredom sirovina dolazi iz drugih bazena, ali usprkos tomu imamo vrhunske kulenove. To pokazuje znanje i predanost proizvođača“, rekao je Golubović.
Na problem repopulacije svinja osvrnuo se i Stanko Josipović iz Eurofarm obrta iz Koritne. „Mi imamo vlastitu sirovinu jer se primarno bavimo tovom svinja. Radimo produženi tov upravo za ovakve proizvode. No, sve je teže opstati bez potpore i sustavnog rješenja“.
XXII. Otočka kulenijada još jednom je potvrdila važnost tradicije, zajedništva i domaće proizvodnje. Kroz natjecanje, radionice i kušanja, posjetitelji su mogli doživjeti duh Slavonije kroz miris dima, okusa paprike i strasti lokalnih proizvođača. Kulen je više od suhomesnatog proizvoda, on je simbol slavonskog identiteta, ljubavi prema zemlji i umijeću koje se prenosi generacijama.
