U Narodnim novinama objavljen je Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini za što je predviđeno 150.000 eura.
Sredstva će biti dodjeljena pčelarima na temelju inspekcijskog nalaza i zahtjeva podnesenim zaključno s 1. srpnja. Cilj je nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje te osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što ima izravan utjecaj na brojnost pčelinjih zajednica, nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda, neizravno na ponovo vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti. Rok je 26. kolovoza.
No, pčelari, posebice oni s istoka Slavonije, pretrpjeli su i velike štete za olujnog nevremena što je u drugoj polovici srpnja poharalo najistočniju županiju pa se nadaju pomoći države i u saniranju nastalih šteta.
„Ovo je jedna u nizu godina koje se sada mogu nazvati „novo normalnima” što stavlja pred pčelare potrebu za više znanja, rada i sredstava kako bi pčelinje zajednice u tako promijenjenim vremenskim uvjetima održalo na životu, a tek onda u jako povoljnim trenutcima i nešto izvrcalo meda. Sada se sve priče pčelara svode na to da pčele barem uspiju prikupiti hrane dovoljno za svoje potrebe bez potrebe dohrane, a na vrcanje pogotovo stacionarni pčelari i ne računaju. Kada se na to nadoveže ovako katastrofalna oluja koja je uništavala sve pred sobom postavlja se pitanje o održivosti bavljenja pčelarstvom”, komentira Stanko Čuljak, iskusni pčelar iz Cerića, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog zaveza i predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije. Ističe kako je zbog vremenskih (ne)prilika na stacinarnim pčelinjacima s dvije do tri paše, vrcanje u pravilo izostalo.
„Bili smo presretni ako su pčele prikupile dovoljno za svoje potrebe. Bilje je cvalo u nepovoljnim uvjetima pa pčele nisu imale mogućnosti prikupljati med. Seleći pčelari koji su u mogućnosti preseliti svoje pčele prikupili su nešto meda, ali uz puno veći broj seoba košnica”, pojašnjava.
Za pretpostaviti je da ni cijena meda više nije ista.
„Cijene zbog uvođenja eura nisu se mijenjale, ali zbog rasta ostalih troškova na koje pčelari nemaju utjecaja, nešto je porasla. Ali moram naglasiti da su cijene meda u našem okruženju Slovenija, BIH, Srbija, Crna Gora, puno veće nego kod nas. Hrvatska za sada proizvodi puno više meda nego što su naše potrebe i od izvoznika meda preko noći smo postali veliki uvoznici. Za to nema nikakve potrebe osim špekulativnih, jer se u pravilu uvozi med puno niže kvalitete nego je naš, ali zato po puno nižoj cijeni. Ali ono što mi stalno naglašavano med se može uvesti, ali oprašivanje bilja ne”, zaključuje domaći pčelar navodeći kako su neki od ovdašnjih kolega za olujnog nevremena doživjeli velike štete na pčelinjacima, primjerice pčelar Krešo Malčić iz Nijemaca kojemu je oluja uništila na desetine košnica ili Đuro Bićanić iz Cerne u čijem je pčelinjaku na košnice palo veliko drvo što ga je vjetar iščupao iz zemlje. Olujni vjetar je poharao i kontejner s pčelinjacima Roberta Jukića iz Starih Jankovaca koji vodi i braniteljsku udrugu pčelara, a velike su štete i na imanju njegova susjeda, Janka Budimira.
