Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Velika Gospa, jedna je od najljepših marijanskih svetkovina. Svake godine 15. kolovoza katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.
U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
Tisuće hodočasnika u svetištima
Blaženoj Djevici Mariji utječu se u njezinim svetištima brojni hodočasnici. U našem okruženju nekoliko je takvih svetišta i sva su omiljena, a to su Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, Svetište Gospe Lurdske u Prkovcima, Svetište Gospe na Vodici u Ilači te Svetište Majke dobre nade u Šumanovcima.
Nakon devetnice, proslava Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije u Ilači počet će u srijedu navečer. Svećenici će biti na raspolaganju za ispovijed od 17 sati kada će biti moljena i marijanske pobožnosti. U 18 sati bit će svjedočanstvo i program Molitvene zajednice Svete obitelji. Misu u 19 sati predslavit će vlč. Davor Vuković, u 21 sat vlč. Ivica Raguž, a u 23 sata mladomisnik Josip Vuksanović. Nakon mise u 21 sat bit će održan ophod sa svijećama i slikom Gospe Ilačke. U četvrtak 15. kolovoza mise će biti slavljene u 7, 10:30, 16:30, i 19 sati. Središnje slavlje u 10:30 predvodit će umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica. Između misa vjernici će imati priliku za slavlje sakramenta pomirenja i marijansku pobožnost, a poslije mise za klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.
U Šumanovcima će dan uoči blagdana svete mise biti u 17, 19:30 i u 22 sata, prilika za ispovijed je od 16 do 23h. Upravitelj svetišta, župnik Ivan Živić, podsjeća kako su mise na Veliku Gospu u 6, 7:30, 9, 10:30 te u 17:30. Prilika za ispovijed je od 5:30 do 11 sati, a pola sata prije svetih misa su prigodne marijanske pobožnosti.
Kada je riječ o svetištu u Aljmašu, proslavi blagdana prethodit će u srijedu pobožnost Križnog puta na aljmaškoj „Kalvariji“, euharistijsko klanjanje s molitvom za ozdravljenje i oslobođenje i procesija sa svijećama do kapelice Gospe pod Lipom. Svete mise su u 19 i 22 sata. Na svetkovinu Velike Gospe mise su u 6, 8, 10, 12, 16 i 18 sati. U 12 sati je za stradalnike Domovinskog rata, a u 18 za mlade bračne parove i njihovu djecu. Na kraju mise bit će blagoslov djece. U 19 sati je koncert duhovne glazbe, Zvonimir Kalić & Band Noel.
U srijedu će prilika za ispovijed biti i u Prkovcima, u 18 sati. U 19:30 je Marijanska pobožnost, a sveta misa je u 20 sati. Na Veliku Gospu svete mise su u 6,9, 11 i 19 sati. „Dođimo k Mariji!”, pozivaju.
