Page 5 - Vinkovački list - 8. veljače 2019.
P. 5
AK, 8.2.2019. 5

Nikola Horvat predstavio svoj put od Iloka do Dubrovnika

Pješice kroz Hrvatsku
Hrvatski hiker Nikola Horvat,
prvi Hrvat koji je prehodao
4.300 kilometara dugu rutu od
Meksika do Kanade, znanu kao
Pacific Crest Trail, u travnju
prošle godine krenuo je iz Iloka
na hodnju dugu 2200 kilome-
tara do Dubrovnika trasiraju-
ći rutu Croatian Long Distance
Trail.

Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Croatian Long Distance Trail Ameriku propješačio četiri tisuće
ruta je koja povezuje istok, zapad, kilometra, pa je zaključio da bi u
sjever i jug Hrvatske, a postala je Hrvatskoj bilo dobro napraviti tako
popularna nakon što ju je Nikola nešto. Kroz rad s udrugom koju
Horvat prehodao u 104 dana. je osnovao, uspjeli su napraviti
Krenuo je u Iloku gdje je kod GPS tragove i na put su krenuli 1.
hotela Dunav postavljena ploča svibnja 2018.
koja simbolizira početak staze, a
nakon što se uspeo na najviši vrh Horvat je Vinkovčanima pred-
Vukovarsko-srijemske županije stavio i svoje dvije knjige: “Upoznaj
Lisku, koji se nalazi na skromnih Hrvatsku osobno - Teslin priručnik
141 metar nadmorske visine, za hodače” i “Barinški epitaf -
nastavio je hodnju kroz vinograde Priča s Pacific Crest Traila”.
i polja prema Vukovaru i Osijeku.
Podršku Nikoli dala  je i neko-
Putovanje je snimao nagrađiva- licina članova Hrvatskog plani-
ni filmaš Tin Borovčak, a kako je narskog društva “Cibalia” koji su
cijela avantura izgledala pokazao je hodali s Nikolom kroz Vukovar-
Nikola u Velikoj gradskoj vijećnici sko-srijemsku županiju. “Ispratili
gdje je održao zanimljivo preda- smo ga u Iloku i dočekali na rtu
vanje popraćeno video snimkama, Oštro u Prevlaci. Cijelim njegovim
slikama i inspirativnim govorom. putem od 2200 kilometara imao je
“Hodati više od tri mjeseca nekim našu podršku, viđali smo ga usput i
geografskim područjem samo po bodrili ga, a put je bio jako naporan
sebi je atrakcija. Tako je bilo i u i izazovan.“, rekao nam je Igor Nađ,
Hrvatskoj. Predstavit ću i svoje predsjednik planinarskog društva
knjige, a nadam se da će se netko “Cibalia“.
od posjetitelja za koji mjesec ili
godinu uputiti na neko takvo
putovanje“, rekao je Nikola. Na
ovaj pothvat odlučio se jer je kroz

Sve je na profesorima i nastav- Autori poput Ante Tomića, menih tekstova za poticanje lite- Višemjesečni projekt Hrvatski Crveni križ
nicima, slažu se naše sugovorni- Ivana Aralice, Gorana rarnoga čitanja prema načelima:
ce. Dok su neki naklonjeniji onim Tribusona, ali i naslovi od poznatoga prema nepoznato- Na ponos Na edukaciji
starijim klasicima na kojima se poput “Parfema” ili “Lovca me, od bliskoga prema udaljeno- Domovini 26 sudionika
gradila hrvatska književnost, u žitu” nisu na popisu me. Međutim, nisu svi naklonjeni
drugi pak smatraju kako su našoj lektire za srednju školu. takvom razmišljanju. “Klasike koji Članovi udruge “Ponos Proteklog vikenda Hrvatski
djeci potrebna i ova suvremena Teoretski, moglo bi se su izbačeni iz popisa lektire vratila domovine”, kako ističu, zabrinuti Crveni križ organizirao je
djela zbog lakšeg razumijevanja. dogoditi da srednjoškolac bih nazad. Ne razumijem zašto su su spoznajom o vrlo oskudnom dvodnevnu specijalističku
završi školovanje bez da neka djela izbačena, a pogotovo znanju mladih naraštaja o Domo- edukaciju za trenere realistič-
“Vraćen je povijesni pristup, ali je pročitao ikoji od ovih djela domaćih autora”, rekla je vinskom ratu, pa su odlučili nog prikaza ozljeda u Edukacij-
je značajno smanjen broj djela koja naslova ili autora Ljiljana. Ipak, kako na popis nije nešto poduzeti. Naime, osmislili skom centru HCK u Zagrebu. Na
mora učenik pročitati. Sloboda uvršteno niti jedno djelo nastalo su sustavni ulazak u populaciju edukaciji je sudjelovalo ukupno 26
profesora je ta što on može birati u ovom stoljeću, a nastavnici- mladih naraštaja, višemjesečnim sudionika, volontera i djelatnika iz
tekstove koje hoće, samo što oni svi ma je dano tek malo više slobode, projektom pod nazivom “Ponos petnaest društava Crvenog križa,
neće biti u čitanci”, pojasnila nam ostaje pitanje kako će se i u kojoj Domovine”. Riječ je o natjecanju u a među njima su bili i volonteri
je Višnja. Pri izboru književnoga mjeri nastavnici držati spomenute formi kviza za polaznike srednjoš- Gradskog društva Crvenog križa
teksta za čitanje učitelju i nastav- preporuke. kolskih programa kojim se provje- Vinkovci Darija Vrgoč i Luka
niku preporučuje odabir suvre- rava znanje vezano uz Domovin- Mecanović.Ciljevi edukacije bili
ski rat i odgoj, Hrvatsku povijest su unaprjeđivanje i usavršavanje
i zemljopis, ekologiju, religiju, znanja i vještina izrade realističnih
moral i etiku, energetsku učin- ozljeda uz korištenje raznih mate-
kovitost i slično. Tako će uskoro rijala te osposobljavanje sudionika
krenuti eliminacijska faza natje- za samostalno provođenje tečajeva
canja “Znanjem i igrom na ponos i radionica realističnog prikaza
Domovini”. Eliminacijska natjeca- ozljeda. Naglasak teorijskog dijela
nja po gradovima bit će održana bio je na učenju vještina dobrog
14. i 21. veljače, dok su poluzavrš- voditelja i pravilnih komunikacij-
na natjecanja na rasporedu od 2. skim vještina potrebnih za vođenje
do 23. ožujka po regionalnim sre- grupe. Praktični dio   edukacije
dištima. Završno natjecanje na odnosio se na upoznavanje s naj-
programu je od 4. do 6. travnja u novijim dostignućima na području
prostoru Hrvatskog vojnog učilišta realističnog prikaza ozljeda, izra-
dr. Franjo Tuđman u Zagrebu. FS đivanja i korištenja raznih mate-
rijala za modeliranje rana, izradu
amputiranih dijelova tijela uz kori-
štenje alginata, gipsa i silikona,
izrađivanje ozljeda koje nisu česte
u scenarijima i realističan prikaz
starijih osoba metodom sjenčanja.

Vinkovački volonteri tako su
se uvjerili u važnost ove obuke
jer na ozljedama koje se “našmin-
kaju” natjecatelji pokazuju svoje
znanje pružanja prve pomoći, a
ako volonteri nauče “našminka-
ti” ozljedu, lakše će ju prepoznati
u stvarnoj životnoj situaciji te će
kvalitetnije pružiti prvu pomoć
unesrećenoj osobi. J.H.
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10