Premda su najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto, vremenske prilike proteklih tjedana kao stvorene su za tog opasnog kukca. Krpelji su prijenosnici zaraznih bolesti, uključujući i one koje su zajedničke i ljudima i životinjama.
Krpelji se skrivaju na vlatima trave, granama i listovima grmlja, kao i drveća dok čekaju prolazak adekvatnog domaćina – u ovome slučaju toplokrvne životinje ili čovjeka. Nakon što se domogne savršenog domaćina, krpelj satima hoda po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Kod ljudi, krpelji se zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša te je najveća vjerojatnost da ćete ga, ukoliko se uhvatio vas, pronaći na trbuhu, preponama, ispod pazuha ili iza uha.
Značajni su prijenosnici zaraznih bolesti, a najučestalije bolesti koje se ubodom krpelja mogu prenijeti u Hrvatskoj su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a iznimno mogu biti prijenosnici tularemije, Q groznice, erlihioze, babezioze i rikecioze.
Nakon što pronađete nametnika na svojoj koži ili krznu kućnog ljubimca, potrebno ga je brzim pokretom izvući van. Ukoliko prilikom vađenja u koži ostane glava, potrebno ju je izvaditi steriliziranom iglom. Krpelje nikako ne treba gušiti uljem, omamljivati alkoholom, pržiti cigaretnim žarom ili slično. Kada dođe u kontakt s halapljivim sredstvima, krpelj se otpusti, no budući da je napet i ponaša se poput balona, također povraća utrobu u domaćina.
Za uspješno sprječavanje uboda krpelja prilikom boravka u prirodi ili zadržavanja na otvorenom savjetuje se prije svega izbjegavanje područja nastanjena krpeljima. Također, prilikom boravka na takvim područjima koristiti odgovarajuću obuću i odjeću, kao i primijeniti repelent. Po povratku obavezno pregledati kritična područja.
