Hrvatska narodna banka objavila je projekcije za inflaciju u 2022. godini, u ovoj godini stopa inflacije iznosi 2,4% koju očekuju i iduće godine.
“Različit će biti profil kretanja inflacije unutar godine, u ovu godinu smo ušli praktički s negativnom inflacijom, a završavamo je sa stopom koja bi sad već mogla biti 4 posto”, rekao je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Početkom sljedeće godine očekuje se smanjenje stope inflacije, a polovica sadašnje nastala je zbog poskupljenja nafte koja je bila jeftina za vrijeme pandemije. Cijena ne bi više trebala rasti, odnosno, trebala bi padati, barem tako govore tržišna kretanja, dok će potrošačka košarica rasti nešto brže od očekivanog. Šošić naglašava kako je projekcija izložena negativnim rizicima.
“Recimo trenutno je jako porasla cijena plina, koja je u Hrvatskoj regulirana, pa se nije mijenjala, ako se poveća u idućoj godini, to bi moglo povisiti inflaciju. Napravili smo i alternativni scenarij. U slučaju povišenja cijene plina za 10 posto i struje za 10 posto, to bi moglo na razini godine povećati inflaciju do 3 posto, znači mogli bismo imati nešto višu stopu. No trebala bi se s vrhunca početkom godine smanjivati, pitanje je koliko će brzo biti. Inflacija je globalna, nije samo kod nas, banke prate i reagiraju na sve to”, istaknuo je.
S druge strane, ekonomist Damir Novotny naglašava kako je u ovim kaotičnim vremenima teško dati bilo kakvu prognozu jer su mnoge ekonomske aktivnosti bile stopirane tijekom 2020. godine, a sada je došlo do naglog otvaranja što je za posljedicu imalo poremećaj u vidu rasta cijena.
“Tako su se naši građevinari žalili na rast cijena betonskog željeza. Cijena tog čelika, tog najjednostavnijeg proizvoda je navodno rasla 300 posto. Međutim, prije nekoliko dana je cijena počela padati. Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza, pogodila je i ponudu i potražnju. Potrošači su htjeli kupovati, a nisu mogli, bili su lockdownom blokirani”, navodi Novotny te dodaje kako nafta neće nastaviti s rastom jer je proizvodnja veća od potrošnje, a cijena sirove nafte nije posljedica manjka proizvodnje te kako gotovo sigurno cijena nafte neće biti pokretač inflacije.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako pojedine stvari koje pokazuje statistike djeluju ružičastije nego što je to u stvarnosti, kada govorimo o potrošnji kućanstva.
“Statistika će reći da su plaće rasle više i brže nego što je rasla inflacija, a građani vide da im je taj udar znatno jači nego što je to pokrio rast plaća. A što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji i stanovanja. S troškovima hrane, s cijenama hrane smo na 27.2 posto udjela troška hrane u mjesečnoj potrošnji, a s cijenama smo na oko 93 posto prosjeka Europske unije. Kada je riječ o hrani, prosjek EU je oko 13 posto, razvijenije europske zemlje su i ispod 10 posto”, izjavio je Sever.
