Hrvatska slavi Dan državnosti u spomen na 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Ovaj datum kao državni blagdan i neradni obilježava se treću godinu zaredom nakon 19 godina stanke koliko je bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan. Za to vrijeme, Dan državnosti je prebačen na 25. lipnja.
Ove godine obilježava 32. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora na kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan. Konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, dogodilo se “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru. Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, a na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138. Iako je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, “božićni Ustav” i raskinuo sve državno-pravne veze sa SFRJ.
Saborska većina, 2020. godine vraća Dan državnosti na 30. svibnja kao 90-ih godina.
Hrvatski stijeg kao simbol pripadnosti i privrženosti na ovaj dan sve češće se može vidjeti na pročeljima privatnih kuća iako, zbog čestih pomicanja datuma, običaj nije u potpunosti zaživio.
Nacionalni praznik u Republici Hrvatskoj danas je prepoznala i google tražilica.
