Naslagane metrice ispred kuća prvi su vjesnici početka ogrjevne sezone, ove godine izazovnije nego ikada prije. Zbog rasta cijena plina potražnja za drvima je golema, a dok cijene u ostatku Hrvatske divljaju, kod nas je situacija stabilna.
Uslijed poskupljenja i energetske krize o kojoj se u posljednje vrijeme svakodnevno govori, planiranje ogrjevne sezone već je počelo. No, mnogi su još uvijek u dilemi isplati li se više grijati na drva ili plin. Iako do početka sezone grijanja nećemo točno znati za koliko je plin poskupio, podaci govore da bi ga mogli plaćati najmanje 20 posto više nego prošle godine. Stoga su za mnoge drva ipak prva opcija, no neke veće razlike u režijama na našem području neće biti.
Kada govorimo o cijenama, Hrvatske šume i dalje su jedna od najpovoljnijih opcija za nabavu ogrjevnog drveta. Kako su nam rekli iz Uprave šuma Podružnica Vinkovci i ove je godine potražnja velika, a prodaja ograničena pa je drveta i dalje manje u odnosu na potrebe. Ranije smo pisali kako su potrebe domaćinstava u Vukovarsko-srijemskoj županiji oko 100.000 m3 ogrjevnog drveta po sezoni, a četiri su osnovne vrste ogrjeva: izrađeni ogrjev na cesti, izrađeni ogrjev u šumi, samoizrada te višemetarski ogrjev na pomoćnom stovarištu koji u pravilu ide za podmirenje ugovornih obveza.
Cijene ovise o vrstama drveta i klasi, a kod nas su to grab i hrast u prvoj i drugoj klasi. Prosječna cijena za prostorni metar gotovog hrasta u prvoj klasi bila je 215,86 kuna s PDV-om, dok je za grab trebalo izdvojiti 236,91 kunu. Usporedbe radi, prošle godine prosječna je cijena za gotova drva bila 230 kuna, što će reći da poskupljenja praktički nema, a glavni razlog leži u činjenici da je PDV ove godine pao na 13 posto što je smanjilo cijenu drveta. U samoizradi su drva nešto jeftinija. Za hrast u prvoj klasi kupci su ove godine plaćali 134,04 kune, a u drugoj 104,42. Grab u prvoj klasi koštao je 144,95, u drugoj 119,23 kune. U odnosu na prethodnu godinu kada je primjerice cijena hrasta prve klase u samoizradi bila 127 kuna po prostornom metru, razlika je neznatna. Recimo i kako je vinkovačka podružnica ove godine prodala pet tisuća prostornih metara prve klase.
Dok se plin “samo” treba odvrnuti i zavrnuti, s drvima za ogrjev je priča malo kompliciranija. Zbog radova koji uključuju obradu i spremanje drva, ljetni mjeseci rezervirani su za nabavu kako bi do prvog loženja sve bilo spremno. Slijedi rezanje, cijepanje i slaganje u drvarnicu, ali prije toga dobro je da se malo osuše na zraku kako bi drvo izgubilo što više vlage. Mnogi naši građani već su pri kraju s pripremama za zimu, a osim u Šumariji, drva su se nabavljala već tradicionalno i na vinkovačkoj tržnici. Miješani ogrjev, metrice graba, jasena i hrasta koštaju između 300 i 350 kuna, ovisno o tome nude li prodavači prijevoz ili ne.
Važno je spomenuti i kako je cijena peleta otišla u nebo. Nakon što je prošle godine u Hrvatskoj vreća od 15 kilograma kvalitete A1 stajala oko 35 kuna, a godinu ranije desetak kuna manje, cijena je uoči ove sezone grijanja gotovo udvostručena. Naime, pelete s certifikatom A2 moguće je naći najjeftinije za 44 do 50 kuna, dok A1 idu i preko 70 kuna po vreći. Povećanje je, dakle i preko 100 posto.
