Na području grada Vinkovaca, kako smo ranije izvijestili, u tijeku su istraživanja geotermalnog potencijala uz pomoć kojih bi se utvrdilo stvarno stanje ležišta termalnih voda. Ako urode plodom, Vinkovčani bi već 2027. godine mogli imati i do 50 posto jeftinije grijanje.
Nakon Zaprešića, Velike Gorice, Siska i Osijeka, istraživanje geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva proteklog je petka započelo i na području našega grada. Otprilike tjedan dana vibrokamioni će vibrirati poljima u okolici Vinkovaca, Jarmine, Ivankova i Markušice u ukupnoj duljini od 26,20 km, nakon čega se sele u Vukovar, posljednji od šest gradova u kojima se provodi projekt.
Projekt je to kojim se želi potaknuti energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora.
„Grad Vinkovci ima toplinski sustav na koje je priključeno oko 1700 domaćinstava i ako se istraživanje pokaže plodonosno, mogli bismo se okrenuti obnovljivim izvorima energije. Osim toplinarstva, puno nade polažemo i u domaćinstva, industriju i naročito poljoprivredu kada je u pitanju staklenička proizvodnja”, rekao je danas na terenu zamjenik gradonačelnika Josip Romić.
Benefiti su, dodaje, višestruki – od održivog kružnog gospodarenja obnovljivim izvorima energije do energetske neovisnosti, a sve s jednim ciljem – dugoročne ekonomske isplativosti.
Kada bi se stanovnici Vinkovaca grijali iz ove nove energije, računi bi, prema procjenama, bili niži i do 50 posto. „Cijene energenata su enormno skočile gore, a korištenjem geotermalnih potencijala i energije koja nam je na raspolaganju, računi bi bili znatno niži”, kaže Romić.
Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju pri Agenciji za ugljikovodike, najprije nas je odvela u centralnu jedinicu za skupljanje podataka prilikom seizmičkih snimanja. U njoj se, pojasnila je, kontroliraju sve snimke koje se nakon toga procesuiraju i koriste za interpretaciju geoloških ležišta iz kojih se očekuje geotermalni potencijal.
„Tu se skupljaju podaci koji se stvaraju vibrokamionima. Oni prolaze zemljištima i stvaraju određenu vibraciju koja se snimaju na geofonima postavljenima u zemlji i tako dobivamo sliku podzemlja. Tu sliku geološki interpretiramo, usporedimo s postojećim podacima, s bušotinskim podacima koji već postoje na ovom području i tako određujemo geotermalni potencijal, njegovo prostiranje, veličinu i mogućnosti korištenja”, pojasnila nam je Tuschl.
Ako je potencijal velik, kreće bušenje. Potrebno je, napominje direktorica, imati barem nekoliko bušotina, jednu proizvodnu i jednu utisnu. „Geotermalna energija jedini je bazni obnovljivi izvor energije, nema varijacija kao kod sunca ili vjetra, ona je dostupna 0-24 sata. Proizvodimo ju na proizvodnoj bušotini, a tu vodu kroz utisnu vraćamo natrag u zemlju gdje se ponovno zagrijava i vraća na površinu”.
Na području Vinkovaca bit će snimljeno pet seizmičkih linija ukupne dužine 26 kilometara, a očekivana temperatura vode je između 80 i 100 stupnjeva.
Važno je spomenuti kako Agencija za ugljikovodike ovaj projekt, inače vrijedan 30 milijuna eura europskog novca, provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sa svojim istraživanjem završit će do 2025. godine nakon čega će biti izabrana dva područja na kojima će se izbušiti po jedna geotermalna bušotina, što znači još oko dvije godine da se projekti razviju i kada bi gradovi mogli dobiti toplinu.
A financiranje?
„Riječ je o velikoj investiciji, no nade polažemo u fondove Europske unije, naročito kroz Nacionalni program za oporavak i otpornost, višefinancijski okvir, ali i brojne druge fondove koji potiču zelenu energiju. Sukladno europskom zelenom planu do 2050. godine emisija CO2 bila bi nula”, zaključio je Romić.
