Hrvatska danas slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni su tada temelji modernog Sabora i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Prije 33 godine zastupnici su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Istaknuo je veliku važnost Sabora kroz Hrvatsku kroz povijest, te naveo strateške ciljeve koji stoje pred novom državom.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka 5 dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138. Iako je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, “božićni Ustav” i raskinuo sve državno-pravne veze sa SFRJ.
Ovaj datum kao državni blagdan i neradni obilježava se treću godinu zaredom nakon 19 godina stanke koliko je bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan. Za to vrijeme, Dan državnosti je prebačen na 25. lipnja.
