Krenula je borba s ljetnim vrućinama o kojoj su pisali i 1990. godine u Vinkovačkom listu. Temperature u hladu prelazile su 30 stupnjeva pa je voda jedini spas. Kako stoji u članku, nekad su se dičili Bosutom, ali je zbog raznog otpada i otrova prestao biti mjesto ljetnih okupljanja kupača.
„Preostao je još jedino bazen Barutana, koji je također u veoma lošem stanju i u upotrebi je zahvaljujući samo članovima Vinkovačkog plivačkog kluba koji ga krpaju tek toliko da se natočena voda u njemu zadrži”, pisale su kolege.
Također, gradska su kupališta uvijek potencijalna mjesta zaraze, stoga su provjerili kako i koliko često se kontrolira voda u bazenu. „U cijelom ljetnom razdoblju jedanput tjedno obavlja se kontrola ispravnosti vode u bazenu”, rekla je tad za Vinkovački list Nevenka Majksner iz Veterinarskog zavoda Vinkovci.
„Uzorak vode uzima se iz svih bazena -iz velikog s površine i iz dubine, nakon čega se uzorci podvrgavaju bakteriološkoj i kemijskoj kontroli. Posljednja kontrola pokazivala je da voda kemijski zadovoljava, iako ne postoje nekakve norme za bazensku vodu pa mi uzimamo da bi ona trebala odgovarati kategoriji bunarske vode, na osnovi čega prosuđujemo valjanost vode u bazenu”, pojasnila je. Uz kemijsku, obavljaju i bakteriološku analizu vode na pojavu bakterija za koje se smatra da su izazivači gnojnih infekcija.
