Božićni kolači oduvijek su bili simbol blagdanskog ugođaja, okupljanja i zajedništva. Njihovi mirisi šire se domovima, donoseći toplinu i radost. Tradicionalni recepti prenose se generacijama, dok moderni trendovi unose nove okuse i dekoracije. Svaka obitelj ima svoje omiljene slastice, a upravo ti kolači pričaju priču o vremenu, običajima i ljudima.
Nekada su jednostavnost i trajnost bili ključni, dok danas dominiraju raskošna punjenja i vizualni dojam. Božićni kolači tako postaju most između prošlosti i sadašnjosti, spajajući tradicionalne vrijednosti s modernim inovacijama. Naša sugovornica, ljubiteljica tradicije, s nama je podijelila svoja sjećanja na mirise i okuse božićnih kolača iz prošlih vremena.
„Pravili smo muljane medenjake, pracne, kekse na mašinu, ali na onu starinsku mašinu. Sve su to bili kolači koji su se pekli za Božić i jeli sve do Nove godine“, prisjeća se s osmijehom.
Suhi kolači, jednostavni i izdržljivi, činili su temelj blagdanske trpeze. Krancle, pracne, čupavci, mađarica – to su bila imena koja su u to vrijeme značila radost okupljanja i zajedništva. U prošlosti, objašnjava, kolači su bili skromniji, ali jednako ukusni.
„Nije to bilo kao danas, ovi filovani kolači. Tada su kolači morali stajati tjednima, pa se koristilo manje kreme, a više osnovnih sastojaka poput oraha, meda i brašna“, ispričala je.
Pored suhih kolača, spominje i nezaobilaznu masnicu te bijelu pitu, koje su također bile omiljene blagdanske poslastice. Danas božićni kolači izgledaju sasvim drukčije. Moderni trendovi u slastičarstvu donijeli su složenije recepte, bogatija punjenja i raskošnije kombinacije.
„Danas se prave rolatići s kokosom, punjene korpice, Rafaelo kuglice i voćna mađarica. Sve su to kolači s puno fila, trostruki i bogati, a često su dekorirani do savršenstva. Nekada su breskvice bile veće i jednostavnije, dok su danas sitne, punjene kremama i dodatno ukrašene“, dodaje.
Naša sugovornica s posebnim veseljem priča o kolačima koji su nekad bili skromni, ali su s vremenom dobili moderniju notu.
„Išleri, vanilija kiflice, švalerovo oko – to su kolači koji su opstali, ali sada se prave drugačije, s više pažnje na detalje i okuse. Moja baka je uvijek govorila: ‘Najbolji su jednostavni kolači’, ali danas se svi trude dodati nešto novo“, rekla je.
U prošlosti je priprema kolača bila obiteljski događaj, dok danas često posežemo za kupovnim opcijama ili modernim uređajima koji ubrzavaju proces. Unatoč tim promjenama, ističe kako neki kolači ipak zadržavaju svoju autentičnost, čak i uz suvremene dodatke.
„Švalerovo oko, bijela pita, žarbo opstali su kroz vrijeme, ali sada često dolaze s dodatnim slojevima fila, čokoladnih glazura ili čak voćnih kombinacija“, istaknula je.
Danas blagdanski stolovi često obiluju kolačima koji spajaju staro i novo. Naša sugovornica dodaje kako moderni kolači, iako ukusni i raskošni, ponekad mogu zasjeniti onu pravu čaroliju zajedništva u pripremi. Zaključno, naglašava kako je važno pronaći ravnotežu između tradicije i suvremenosti.
„Moderni kolači su lijepi i ukusni, ali bilo bi divno kad bismo uložili malo više truda u očuvanje starih recepata”, zaključila je.
