Obitelj Prišćan iz Jarmine već više od dvadeset godina bavi se uzgojem kupina i proizvodnjom kupinovog vina. Riječ je o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje je nastalo kao dodatni izvor prihoda, a danas ga nastavlja mlađa generacija s ciljem unaprjeđenja proizvodnje i širenja ponude. U sredini poznatoj ponajprije po drugim voćarskim kulturama, proizvodnja kupina razvijala se postupno, kroz iskustvo i prilagodbu lokalnim klimatskim uvjetima.
„Roditelji su prije dvadesetak godina posadili kupine i krenuli s proizvodnjom kupinovog vina. Iako su oboje radili, kupine su zasadili kako bi poboljšali obiteljsku financijsku situaciju“, kaže Stjepan Prišćan.
O kupinama nisu mnogo znali, ali kroz rad i pogreške naučili su sve. U vrijeme kada su u ovom dijelu Slavonije dominirali voćnjaci jabuka, odluka o sadnji kupina bila je neobična i pomalo rizična. Bez mnogo iskustva, obitelj je kroz praksu i pogreške postupno učila o uzgoju. „Kupina nije uobičajena kultura za ovaj kraj. Baš iz tog razloga što je nije bilo, posadili su oko tisuću sadnica na četiri tisuće kvadrata“, kaže ovaj Jarminčanin čije kupine od 2006. godine rastu u vinogradskom stilu.
Nasad je tijekom godina više puta obnavljan zbog vremenskih nepogoda, a posljednjih godina najveći problem predstavlja vjetar. „Imali smo više slučajeva kada bi potrgao stupove i srušio nasad. Borimo se s tim, podižemo ponovno“, dodaje.
Stjepan u početku nije planirao nastaviti obiteljsku poljoprivrednu priču. Kao mladić pomagao je roditeljima tek sezonski, a život ga je odveo na jug Hrvatske u policijsku službu. Tamo je upoznao i svoju suprugu, no s vremenom je prevagnula želja za mirnijim životom. Odluka o povratku u Jarminu donijela je i novu životnu etapu, kupnju kuće te odgoj djece u sredini u kojoj je odrastao.
„Otac više nije imao interesa za rad s kupinama i odlučio se umiroviti. Mi smo preuzeli taj posao. Sada ga želimo malo više unaprijediti. Otac je i dalje tu kada zapne“, kaže Stjepan koji vidi potencijal u poljoprivredi i u zdravim proizvodima. Kupina, ističe, ima brojne nutritivne prednosti.
„Osim što je poslastica za nepce, ona je dobra za anemiju, jačanje imuniteta, bolju cirkulaciju, regulaciju krvnog tlaka“, kaže Stjepan o ovom napitku punom željeza, vitamina C i B, fosfora, cinka, mangana, pektina, folne kiseline, a idealno je za bolju probavu i zdravlje srca te raspoloženje, a pije se do dva decilitra dnevno.
Uzgajaju thornfree, popularnu američku sortu bez trnja što olakšava berbu krupnih, crnih, slatkih kupina. Otporna je, kaže, na ove slavonske uvjete i vrlo zahvalna. Iako kupina ima svoju sezonu, posla ima tijekom cijele godine. Od početka vegetacije i rezidbe, vezanja, uklanjanja korova, tretiranja, minimalne prehrane preko lista pa do berbe. „Najveći posao je sama berba u srpnju, kolovozu. Kada su svi na moru, mi smo na njivi. Klima se mijenja, imamo toplinske valove pa dosta plodova propadne. Susrećemo se i s problemom manjka radne snage“, pojašnjava.
A pojasnio je Stjepan i sam proces proizvodnje od berbe nakon koje slijedi prebiranje i otklanjanje lišća te pranje ploda. „Idemo onda na muljanje nakon čega ubacujemo određenu količinu šećera za dobivanje veće koncentracije alkohola. Vrenje traje pet, šest dana. Slijedi otakanje, prešanje, tiho vrenje mjesec dana, a nakon toga i sazrijevanje oko dva mjeseca“, kaže. Vino se šalje na analizu, a nakon pozitivnog odgovora oko tisuću butelja kupinovog vina spremno je za plasiranje na tržište u siječnju ili veljači.
S ponosom ističe kako se njihovo vino razlikuje od drugih. „Ne dodajemo u vino niti kap vode. Naše kupinovo vino sadrži 100 % kupine“, pojašnjava ovaj proizvođač kupinovog vina koje uglavnom kupuju žene.
„Dosta je teško malom proizvođaču kojemu je ovo sekundarni posao plasirati proizvod. Potrebno je dosta uložiti u marketing i oglašavanje“, dodaje. Fizički ih se može pronaći u Jarmini na dva prodajna mjesta, u obiteljskim domovima starijih i mlađih Prišćana, ali i na web shopu OPG Prišćan, kao i društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu. Također, osim narudžbom, stanovnici ostalih dijelova Hrvatske mogu ih pronaći u trgovini zdrave hrane u Karlovcu, ali i u Sikirevcima. Osim vina, kroz određeno vrijeme kada se steknu potrebni uvjeti, u njihovoj ponudi moći će se pronaći hladno prešani matični sok od kupine.
Iako more nedostaje, ne žali što je preuzeo ovaj posao jer danas Stjepana rad na polju ispunjava puno više nego nekada. „Sjesti na traktor, upaliti stroj i ostaviti misli i obaveze sa strane, uvijek dobro dođe“, kaže.
Iako je imao dobar temelj, svakako je trebalo hrabrosti ući u to s novim idejama. „Treba imati ideju, volju i svatko tko to ima preporučio bih da uđe u to“, dodaje. Uz suprugu Nikolinu koja preuzima svu brigu za dom i djecu u vrijeme najvećeg posla, Stjepan uspijeva privesti sezonu kraju. Najljepše je vidjeti kako šestogodišnji Ivan i četverogodišnja Maris sa svojim kanticama malo pomalo doprinose berbi.
Unatoč izazovima tržišta i klimatskih promjena, možemo reći kako slavonska ravnica i dalje nudi prostor za razvoj malih obiteljskih gospodarstava. Povratak mladih obitelji na selo uz inovativne proizvode i dodatnu vrijednost kroz preradu postaje sve vidljiviji trend. Plodna slavonska zemlja i dalje ima mnogo toga za ponuditi od prirodnih resursa do prostora za poduzetništvo. Širokih ruku dočekuje sve koji se odluče vratiti svojim korijenima i pokrenuti vlastitu poljoprivrednu priču, jer uz ideju, rad i malo hrabrosti, mogućnosti za nove početke itekako postoje.
