Sveta Tri kralja ili Bogojavljanje u Katoličkoj se crkvi slavi 6. siječnja, koji ove godine slavimo u nedjelju. To je jedan od najstarijih blagdana. Po mnogima se ovim blagdanom završava božićno razdoblje. Na ovaj dan se u crkvi naglašava važnost Tri mudraca, tri kralja koje Crkva slavi kao predstavnike cijeloga svijeta te simbol svjetla koje smo i mi prihvatili kao kršćani.
Sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu, a tradicija ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar. Tri dara su također kasnije u povijesti simbolično protumačeni: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt. Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na ovaj blagdan, pa se ovom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji. Ono što se mnogi pitaju vrlo često, a to su oznake u liturgiji koja uvijek imaju neka značenja. Prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima “G”, “M” i “B”, koja su inicijali trojice kraljeva. Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom jeziku znači: “Neka Krist prebivalište blagoslivlja”. Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme koriste posebne naljepnice. U hrvatskim krajevima posebnu važnost ima blagoslov vode i soli u crkvama. Naime, nekad su već ranom zorom domaćini ili domaćice pohodili crkve gdje svećenici blagoslivljaju vodu i sol kojom se kasnije tijekom cijele godine škrope kuće, ukućani, štale i blago. Ranije je bio običaj da se kuće, ukućani, štale i blago škrope svake subote, dok se to danas obavlja mnogo rjeđe ili po potrebi. Prilikom škropljenja onaj koji škropi kao i svi ukućani bi molili Vjerovanje. Kad bi npr. blago bilo bolesno često bi se u hranu ubacivalo i malo posvećene soli. U kršćanskoj civilizaciji obred škropljenja postoji od samih početaka, a radio se s namjerom da se očisti i zaštiti od zlih sila, vremenskih nepogoda, bolesti i raznih nesreća. Također se škrope i temelji kuća, kuća prije useljenja, svatovi, lijes i grob. Sveta tri kralja predstavljaju završetak radosnih božićnih blagdana. U Hrvatskoj i BiH službeno se na taj da ne radi dok je običaj i u narodu da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim onih koji su nužni. Toga dana se raskiti i iz kuće iznosi i božićno drvce.
