U prvih deset mjeseci prošle godine poljoprivredno-prehrambeni sektor ostvario je negativnu bilancu u razmjeni sa svijetom u iznosu od oko 913 milijuna eura, što je povećanje minusa od 11 milijuna eura. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u tom razdoblju hrvatski izvoz povećan je pet posto u odnosu na isto razdoblje 2017. i dosegnuo 1,64 milijardi eura, dok je uvoz došao na 2,55 milijardi eura, bio je veći za četiri posto. Pokrivenost uvoza izvozom narasla je sa 63 na 64 posto.
Podaci pokazuju da smo u deset mjeseci 2018. najviše uvezli mesa i klaoničkih proizvoda i to za gotovo 310 milijuna eura, mlijeka i mliječnih proizvoda za 206 milijuna eura, proizvoda na bazi žitarica i škroba za 207 milijuna eura, a voća za gotovo 162 milijuna eura. Visok je i uvoz povrća – iznad 113,5 milijuna eura.
Što se izvoza tiče, nastavlja se višegodišnji trend rasta, iako po nešto slabijim stopama. U 2017. bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015. bilježila rast od gotovo 13 posto.
“Ohrabruje činjenica da je u prvih devet mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017. zaustavljen rast deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Međutim, visina deficita koja bi i ove godine mogla premašiti milijardu eura i dalje je zabrinjavajuća. Nažalost, još uvijek najveći deficit bilježimo u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća, što govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje i niskoj produktivnosti, ali i činjenici da EU sredstva i mjere ruralnog razvoja još uvijek ne daju rezultate”, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa (6,3 posto), cigare i cigarete (5,3 posto) te svježu i rashlađenu ribu (5,2 posto).
Što se uvoza tiče, prednjači svinjsko meso (5,6 posto u ukupnom uvozu), pripravci za prehranu životinja (4,9 posto) te kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi (4,8 posto). Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u samo šest skupina: žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu te mesnim prerađevinama.
“Za povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti koja je daleko ispod prosjeka EU, uz efikasnije povlačenje sredstava iz programa ruralnoga razvoja, hrvatsku je poljoprivrednu proizvodnju neophodno regionalizirati, čime bi se osigurala snažnija uloga potpora u povećanju konkurentnosti”, poručio je Kovačević.
